top of page
Pretraživanje

OLTARNA PALA TINTORETTA, GLAVNI OLTAR KATEDRALE SV. MARKA, KORČULA, ~1550.G.

  • Writer: Stjepan Hrvat
    Stjepan Hrvat
  • 28. srp
  • 3 min čitanja

Updated: 29. srp

28.07.2026. SACRA CROATICA


Slavni venecijanski slikar Jacopo Tintoretto autor je oltarne pale na glavnom oltaru u Katedrali sv. Marka u Korčuli. Slika je nastala oko 1550. godine, a njezino je autorstvo službeno potvrđeno 2006. godine nakon četverogodišnjeg konzervatorsko-restauratorskog istraživanja.


Slika: Sacra Croatica


Ključne činjenice o umjetnini:


  • Prikazani likovi: Na slici je prikazan sveti Marko (zaštitnik Korčule i Venecije) u društvu svetog Bartolomeja (Bartula) i svetog Jeronima. 


  • Povijesni zapisi: Dokumenti iz 1550. godine potvrđuju da je korčulanska komuna u potrazi za vrhunskim venecijanskim majstorom izričito odabrala tada mladog Tintoretta.


  • Skrivene izmjene: Rentgenske i restauratorske analize otkrile su da je Tintorretto više puta mijenjao kompoziciju i preslikavao dijelove kako bi ugodio zahtjevima korčulanskih naručitelja. 


  • Značaj: Ova pala predstavlja jedan od najvrjednijih primjera renesansnog i ranobaroknog venecijanskog slikarstva na istočnoj obali Jadrana.


Unutrašnjost katedrale sv. Marka u Korčuli


Slika: Turistička zajednica grada Korčule


Opširnije


Nakon četverogodišnje restauracije i istraživanja, 2006. godine potvrđeno je da je sliku glavnog oltara u korčulanskoj katedrali Svetog Marka naslikao poznati venecijanski slikar Jacopo Tintoretto.


Otkriveni su arhivski zapisi iz 1550. godine koji se odnose na prilike uređenja korčulanske komune. Komuna je odlučila potražiti autora za novu sliku glavnog oltara Katedrale među renomiranim venecijanskim umjetnicima toga vremena. Ime tada mladog Jacopa Tintoretta izričito je navedeno u zapisniku Gradskog vijeća, u kojem je zabilježena i dinamika nastanka kompozicije, što je dodatno potvrđeno konzervatorsko-restauratorskim analizama. Donji slojevi su tako otkrili brojne modifikacije Tintoretta, koji je mijenjao svoje izvorne ideje u pokušaju da zadovolji naručitelja. Identificirane su pojedine faze magistarskog rada, počevši od crtanja kompozicije, podslikavanja i kasnijih korekcija. 


O umjetniku


Tintoretto (pravo ime Jacopo Robusti, u mladosti poznat i kao Jacopo Comin), talijanski slikar (Venecija, između 29. IX. i poč. XI. 1518 – Venecija, 31. V. 1594). Nadimak dobio po zvanju svojega oca bojadisara svile (il tintore).


Najistaknutiji je predstavnik mletačkoga manirizma i preteča baroka. Razvio se pod utjecajem Parisa Bordonea, Parmigianina, Bonifazija de’ Pitati, Tiziana i Andrije Medulića, s kojim je izvodio freske u palači Zeno di Crociferi u Veneciji (1540–45), te Michelangela, osobito njegova načina oblikovanja ljudskoga tijela.


U svojim je djelima spojio blještavi venecijanski kolorizam sa snažnim osjećajem za prostornost i dramatska kompozicijska rješenja, a osobito je uspjelo rješavao problem prostora, poglavito zračnu perspektivu.


Svoja je glavna djela ostvario u Veneciji za crkvene i svjetovne naručitelje. Već u početku samostalnoga djelovanja primijenio je smiona kompozicijska rješenja; u Posljednjoj večeri u crkvi San Marcuolo (1547) snažno dramatsko uzbuđenje postigao je oštrim kontrastima svjetla i sjene. Za Scuola Grande di San Marco naslikao je ciklus o svečevim čudima Sv. Marko oslobađa roba (1548), Našašće tijela sv. Marka (1562), Odnošenje tijela sv. Marka (1562–66), jedno od najznačajnijih dostignuća manirističkoga slikarstva zbog asimetrične kompozicije, osebujne i naglašene dinamike izražene u pokretu likova, ali i po kolorističnim i svjetlosnim kontrastima. U svim odajama bratovštine Scuola Grande di San Rocco između 1564. i 1587. izveo je životno djelo, 56 velikih slika s prizorima iz Staroga i Novoga zavjeta (Mojsije, prizori iz života Marijina te života i muke Kristove s vrhuncem na velikom platnu Raspeće, 1565). Za Duždevu palaču naslikao je, među ostalim, povijesnu kompoziciju Bitka za Zadar (1582), te golemi prikaz Raja (1588., dvorana Velikoga vijeća), koji slovi za najveće platno u povijesti slikarstva.


U smirenijoj maniri radio je manje biblijske kompozicije (Suzana u kupelji, oko 1560), alegorijske i mitološke kompozicije (Filozofi, 1571–72; Bakho i Arijadna, 1587), te veći broj psihološki produbljenih portreta, osobito muškaraca (Autoportret, 1567). Svojim osjećajem za prostornost, dramatska kompozicijska rješenja i fantastičnom rasvjetom utjecao je na mladoga El Greca.



Katedrala sv. Marka u Korčuli



O katedrali


Katedrala sv. Marka ističe se kao najugledniji primjer gotičke i renesansne arhitekture u Korčuli. Građena tijekom 14., 15. i 16. stoljeća, ovo arhitektonsko remek-djelo djelo je vještih ruku lokalnih klesara, uz doprinos poznatih talijanskih majstora. Među najcjenjenijim domaćim obrtnicima istaknuo se Marko Andrijić, čiji se izuzetni rad vidi u gornjem dijelu zvonika te u bogato ukrašenom ciboriju iznad glavnog oltara u središnjoj lađi, posvećenoj sv. Marku, zaštitniku Korčule.


Glavni portal katedrale, u gotičko-romaničkom stilu, djelo je talijanskog majstora Bonina da Milana. Unutar katedrale, južna bočna lađa posvećena je sv. Jakovu, dok sjeverna odaje počast sv. Ivanu, uz susjednu kapelu sv. Roka.


Oltari u katedrali ukrašeni su prekrasnim slikama Jacopa Tintoretta i drugih uglednih talijanskih majstora, čime dodatno pridonose njezinoj umjetničkoj veličanstvenosti. Osim toga, katedrala čuva i djela istaknutih hrvatskih kipara, među kojima su Frano Čučić, Ivan Meštrović, Ivan Kerdić, Frano Kršinić, Alojzije Lozica i Izvor Oreb, dodatno naglašavajući njezin povijesni i kulturni značaj.


Povezani članci:



Izvori:



Komentari

bottom of page