BERNARD POREČANIN, HRVATSKI SLIKAR (POREČ,~1437. -VICENZA,1531.)

Stjepan Hrvat

1. ruj

3 min čitanja

15.12.2024. SACRA CROATICA

Bernard Porečan (talijanski: Bernardo Parentino ili Parenzano) bio je istaknuti slikar iz razdoblja renesanse, rođen u Poreču sredinom 15. stoljeća (oko 1437. – 1450.), a djelovao je uglavnom u Padovi, Mantovi i Ferrari.

Bernard Porečan, Krist nosi križ sa svetim Augustinom i svetim Jeronimom,

Galerija i muzej Estense, Modena, Italija

Foto: Galerija i muzej Estense, Modena, Italija

Njegov umjetnički životopis i točni podaci u povijesti umjetnosti često su isprepleteni s drugim Bernardom iz Poreča (redovnikom Augustincem pravog imena Lorenzo). Ipak, kao slikar, Porečan je ostavio značajan trag unutar talijanskog quattrocenta (15. stoljeća).

Ključne značajke i djela

Umjetnički utjecaj: Slikarsko umijeće i izobrazbu stekao je u Padovi pod snažnim utjecajem Andree Mantegne i Francesca Squarcionea.
Stil i tehnika: Najpoznatiji je kao vrsni freskoslikar, crtač i minijaturist. Istaknuo se i slikanjem ukrasnih škrinja (cassone), koje su bile tipičan komad renesansnog namještaja.
Poznata djela: Njegov jedini potpisani rad je slika Krist između sv. Jerolima i sv. Augustina koja se čuva u galeriji Estense u Modeni. Pripisuju mu se i poznate freske Sjene iz života sv. Benedikta u samostanu Santa Giustina u Padovi te djelo Poklonstvo kraljeva (Adoration of the Magi).

Jedan je od najosebujnijih slikara talijanskoga quattrocenta. Dugo se držalo da je njegov opus rubna pojava renesansnoga slikarstva; tek je u novije doba ispravno ocijenjen.

Bernard Porečanin, Noćna mora Iskušenje svetog Antuna Opata,

Galerija Doria Pamphilj, Rim, Italija

Foto: Galerija Doria Pamphilj, Rim, Italija

Opširnije

Fantastična čudovišta i groteskno karikirani likovi na njegovim slikama anticipiraju manirizam. Najvažnija njegova slika, Krist između sv. Jerolima i Augustina (Galerija Estense u Modeni), jedina je potpisana; uz pretežito mantegnovske osobine u njoj je prisutna i sjevernjačka minucioznost u oblikovanju krajolika. Drugo su njegovo sigurno djelo freske u klaustru samostana sv. Justine u Padovi s prizorima iz života sv. Benedikta, očuvane samo u dijelovima. Male slike s prizorima iz života sv. Antuna, a poglavito Iskušenje sv. Antuna (Galerija Doria, Rim), pokazuju utjecaj E. Robertija ali i jak sjevernjački pečat. Velika kompozicija Poklonstvo kraljeva (Louvre) bliža je klasičnomu talijanskom izrazu. Njegovi se crteži čuvaju u British Museumu, Kupferstichkabinettu u Berlinu, Dresdenu i dr.

Na nekim je slikama vidljiv utjecaj sjevernjačke grafike i minijatura. Djelo mu nije do kraja proučeno jer su podatci o njegovu životu malo poznati, a slike pokazuju široki krug interesa i atipičnost njegove umj. pojave unutar tal. quattrocenta. Jedina mu je potpisana slika Krist između sv. Jerolima i sv. Augustina (Galerija Estense u Modeni), a drugo su mu sigurno djelo dijelom očuvane zidne slike u klaustru samostana sv. Justine u Padovi s prizorima iz života sv. Benedikta, koje je radio između 1489. i 1494.

Bernard Porečanin, Poklonstvo kraljeva, Muzej Louvre, Paris, Francuska

Foto: Muzej Louvre, Paris, Francuska

Pripisuju mu se mnoga druga djela, npr.

Niz slika iz života sv. Antuna Opata (Galerija Doria Pamphili u Rimu),
Poklonstvo kraljeva (Louvre),
Pad sv. Pavla (Verona),
Uhićenje Kristovo (zbirka Borromeo u Milanu),
Alegorijski Trijumfi (British Museum),
Alegorija (Christ Church u Oxfordu),

Zatim sitnoslikarije

U Ufficiolo della Vergine iz 1469 (knjižnica samostana u Montecassinu),
U kodeksu Pult. 53.2 (Laurentiana u Firenci),
U mlet. inkunabuli iz 1483 (knjižnica Pierpoint Morgan u New Yorku).

Na temelju sličnosti s minijaturama pripisani su mu

Triptih Jaslice (Palazzo Venezia u Rimu) i
Slika Sv. Jerolim (muzej u Toledu, Ohio, SAD).

O drugim djelima koja mu se pripisuju mišljenja su još suprotstavljena.

Osebujno Bernardovo slikarstvo tek je u novije doba prepoznato kao izraz zrele tal. renesanse i najave prethodnice manirizma.Raffaello da Piacenza posvetio mu je elogij u stihovima (Cremona 1581).

Bernard Porečan, Glazbenici, 35,1 x 52,8 cm

Staatliche Museen zu Berlin, Gemäldegalerie, Njemačka