BOŽIDAR VLATKOVIĆ (*1440-TE, SLANO – 1495, DUBROVNIK)
- Stjepan Hrvat
- 3. srp
- 2 min čitanja
03.07.2026. SACRA CROATICA
Božidar Vlatković (*1440-te, Slano – 1495, Dubrovnik) bio je istaknuti dubrovački slikar i drvorezbar iz 15. stoljeća, rodom iz Slanoga. Poznat je kao majstor kasnogotičkog prijelaznog stila i otac jednog od najslavnijih renesansnih slikara Dubrovačke slikarske škole, Nikole Božidarevića.
Ključne informacije o životu i radu
Podrijetlo: Rođen je u Slanome (mjesto sjeverno od Dubrovnika), a djelovao je u Dubrovniku gdje je i preminuo 1495. godine.
Umjetnički stil: Njegov rad pripada kasnogotičkom razdoblju s elementima prijelaza prema renesansi, što je karakteristično za Dubrovačku slikarsku školu tog vremena.
Zajednički radovi: Tijekom karijere usko je surađivao sa svojim sinom Nikolom. Prema povijesnim dokumentima iz ožujka i travnja 1495. godine, cavtatski franjevci naručili su od oca i sina veliki retabl (poliptih).
Sačuvana djela: Iz te je narudžbe preostala poznata slika Bogorodica s Djetetom iz cavtatske crkve Gospe od Snijega, koja je bila predmet dugogodišnjih složenih konzervatorsko-restauratorskih radova.
Ostali radovi: Pripisuje mu se i kip Sv. Vincentija Fererskog u Katedrali Sv. Tripuna u Kotoru, kao i minijature unutar matrikule bratovštine drvodjelaca Sv. Andrije.
Opširnije
Božidar Vlatković (*1440-te, Slano – 1495, Dubrovnik) bio je utjecajan majstor kasnog gotičkog prijelaza u dubrovačkoj renesansi. Prema zapisima, iz Slanog se 1462. doselio u Dubrovnik i godinu dana poslije otišao u Kotor kod Lovra Dobričevića (gdje mu je rođen sin slikar Nikola Božidarević). Godine 1470. Božidar se vraća i otvara vlastitu radionicu u Dubrovniku. Tijekom 1470-ih surađivao je s majstorima poput Matka Radosavića (Alegretića) na freskama Kneževog dvora i sa samim Lovrom Dobričevićem na velikim oltarima. Najznamenitiji i jedini sačuvani njegov rad jest veliki poliptih za fratarsku crkvu u Cavtatu (1495), koji je zajedno sa sinom Nikolom oslikao po uzoru na Junčićev oltar iz sv. Jeronima u Dubrovniku.
Središnji panel prikazuje Bogorodicu s Djetetom, okrunjenu kao Kraljicu neba, okruženu anđelima i malim natpisom „Regina coeli alleluia” (vide se anđeli s natpisnom vrpcom koji ukazuju na tu krunidbenu tematsku koncepciju). Božidar je u svom slikarstvu spojio dekorativnu bogatost venecijanskih majstora s detaljnošću Dubrovčana. Njegovi likovi elegantno modelirani, odjeća živih boja (zeleno-grimizna kombinacija Bogorodice u Cavtatu) i upotreba zlata za heleničku sjajnost autoritetom Svete. Nekoliko zapisa svjedoči i o drugim zadacima: 1495. potpisuje se ugovorom za oltarnu palu sv. Vinka Ferrerskog u Kotoru, a 1478. slika i prizor Rođenja Kristova u katedrali uz Lovra Dobričevića i brata njegovog sina. Božidar je umro 1495. (svoje nasljednike i radionicu ostavio je sinu Nikoli), a ostavio je prepoznatljiv 18 stil složene narativno-dekorativne kompozicije i mješavine zlatnih pozadina s visokim kolorističkim kontrastima (Suštić Cvetković, Prijatelj Pavičić, 2023).
Komentari