CIBORIJ

Stjepan Hrvat
20. lis 2024.
2 min čitanja

Updated: 3. stu 2024.

20.10.2024. SACRA CROATICA

ciborj (latinski: ciborium)

grčka riječ kiborion (posuda za čuvanje hrane)

1) U katoličkim crkvama pokrov, nadgradnja nad oltarom odmaknutim od zida ili nad krstioničkim bazenom. Potječe iz ranokršć. doba, kad je služio kao zaštita od oborina nad oltarima na otvorenom. Potom se gradio u doba predromanike, romanike, gotike i ponovno baroka, s obilježjima sloga u kojem je podizan. Prvi se put spominje u zbirci Liber Pontificalis, prema kojoj ga rim. car Konstantin Veliki daje postaviti u Lateranskoj bazilici u doba pontifikata pape Silvestra I. (314–335).

Prema propisima što ih određuje Caeremoniale Episcoporum, izvodi se u mramoru, kamenu, metalu i pozlaćenu ili posrebrenu drvu. Sastoji se od 4 ili 6 stupova s kapitelima, koji nose arkade, tzv. košare (krune), i krova, ugl. piramidalna oblika, s akroterijem ili križem na vrhu. Prostor između stupova u starije doba ispunjavao je zastor od svile ili baršuna.

U početku od drva, potom od kamena; prvi primjerci u strokršćanskim bazilikama u IV. stoljeću; redoviti dio crkvenog namještaja u predromanici, romanici i gotici ponovno u baroku (baldahin nad glavnim oltarom u bazilici sv. Petra u Rimu, arhitekt Bernini).

U hrv. crkvama uz jadransku obalu i u potonjim se razdobljima grade ciboriji: u Zadru 1324., Kotoru 1362., Trogiru (majstor Mavar), na Korčuli (M. Andrijić) 1485., na Rabu (sastavljen od 6 ranokršć. stupova, triju predromaničkih arkada i triju novoizrađenih) potkraj XV.st. itd.

Ciborij iz Biskupije kraj Knina, XI. stoljeće, Split,

Muzej hrvatskih arheoloških spomenika.

Slika: Proleksis enciklopedija

U Istri najviše očuvanih ostataka ciborija potječe iz predromaničkoga razdoblja (VIII. i IX.st.): u Puli iz krstionice katedrale tri cijele arkade i ulomci još triju razbijenih arkada mramornoga šesterostranoga ciborija s uklesanim monogramom, a iz crkve sv. Felicite ulomci jedne arkade oltarnoga ciborija; u Betigi iz crkvenoga kompleksa sv. Andrije ulomci svih četiriju arkada oltarnoga ciborija; u Balama iz crkve sv. Marije Velike ulomak arkade i kapitela; u Novigradu iz krstionice katedrale kapitel i ulomci pet arkada ciborija nastala po uzoru na Kalikstov c. u Cividaleu, s natpisom na kojem se iščitava naručitelj, istar. biskup Mauricije. Romaničke odlike pokazuje ciborij iz Dvigrada, na jednom od ulomaka prepoznaje se lik sv. Petra (možda dio scene Traditio legis).

CIBORIJ u Eufrazijani, XIII. st., Poreč.

Slika: Istarska enciklopedija

2) Ciborij može označavati i krović ili gornji dio oltara (svetohranište na menzi oltara za čuvanje euharistije i obrednoga posuđa) u obliku četverokutne sjenice pod kojom je posuda s Presvetim (inače poznat kao baldahin). Najčešće se izrađuje od plemenite kovine, a ako je od nekog drugog metala, onda se na njega stavlja pozlata. Pri posveti hostija, nad ciborijem se događa posvećenje (konsekracija), jer je on u najbližem kontaktu s Presvetim.

3) Ciborij ili čestičnjak je liturgijska posuda koja se u Katoličkoj Crkvi upotrebljava za držanje malih hostija namijenjenih za pričest vjernika. Naziv dolazi od grčke riječi kiborion (posuda za čuvanje hrane). Ciborij sliči kaležu, ali je dublji, širi i ima poklopac.