CRKVA I SAMOSTAN SV. MIHOVILA, FRANJEVCI TREĆOREDCI GLAGOLJAŠI, ZADAR, 12. ST.

Stjepan Hrvat
prije 6 dana
2 min čitanja

Updated: prije 7 sati

02.08.2026. SACRA CROATICA

Crkva i samostan sv. Mihovila u Zadru povijesni je sakralni kompleks iz 12. stoljeća smješten u staroj gradskoj jezgri, koji danas služi kao matični samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša u tom gradu. Ova crkva, koja nosi status spomenika nulte kategorije, u narodu je poznata i kao glavna „ispovjedaonica grada Zadra“ te predstavlja nezaobilaznu točku zadarske kulturne i duhovne baštine.

Video: Samostan Sv. Mihovila Zadar

https://www.youtube.com/watch?v=6DONUItdt08&t=130s

Video: Exdizajn, Franjevci trećoredci glagoljaši

Povijest kompleksa

Prvi spomen: Crkva se u povijesnim dokumentima prvi put izrijekom spominje 1150. godine kao jedna od zbornih crkava.
Gotička pregradnja: Krajem 14. stoljeća doživljava veliku obnovu u gotičkom stilu.
Dolazak glagoljaša: Franjevci trećoredci glagoljaši useljavaju u samostan 1818. godine.
Prethodna lokacija: Redovnici su prije toga boravili u samostanu sv. Ivana Krstitelja.
Suvremena obnova: Kompleks je temeljito građevinski i konzervatorski obnovljen

Arhitektonske i umjetničke značajke

Portal s lunetom: Pročeljem dominira reprezentativni gotički portal.
Pavao iz Sulmone: Majstoru se pripisuje izrada reljefne obrade izvorne lunete.
Stilska mješavina: Portal sadrži i antičke rimske spolije.
Slikano raspelo: Unutrašnjost čuva iznimno vrijedno drveno polureljefno raspelo iz 13. stoljeća.
Najstarije orgulje: U crkvi se nalaze povijesne, ujedno i najstarije sačuvane orgulje u Zadru.
Samostanska zbirka: Unutar samostana uređena je manja, ali vrijedna muzejska zbirka umjetnina.

Crkva i samostan svetoga Mihovila posjeduju zbirku umjetnina od kojih je najvrjednija slika

Gospe od sniga s početka 17. stoljeća, Sveta Lucija nepoznatog majstora iz 16. stoljeća, Posljednja večera iz 16. stoljeća te Bičevanje Krista iz 16. stoljeća.

Pročeljem crkve svetoga Mihovila dominira reljefno ukrašeni gotički portal iz 14. stoljeća, dok se u njezinoj jednobrodnoj unutrašnjosti nalazi drveno oslikano polureljefno raspelo iz 13. stoljeća. U samostanu je smještena manja zbirka umjetnina. Sveti Mihovil potječe iz 12. stoljeća, a pregrađen je u gotičkom stilu potkraj 14. stoljeća.

Slika: www.schnablova.net

OPŠIRNIJE

Franjevci trećoredci glagoljaši žive u samostanu sv. Mihovila kraj istoimene crkve od 1818. godine. Prije toga živjeli su, od 1541. do 1806., u samostanu sv. Ivana Krstitelja, udaljenog stotinjak metara od sadašnjeg prebivališta. Na to pak mjesto došli su iz povijesno značajnog lokaliteta i samostana sv. Ivana Krstitelja na Polačišću, u dnu gradske uvale, gdje se spominju prvi put 1387. god. Taj je, naime, samostan srušen 1537., po odluci gradskih vlasti zbog nadiruće turske opasnosti. U novije vrijeme trećoredci su, na tom svom izvorišnom mjestu, ponovno sagradili samostan i novu crkvu te danas žive na dva mjesta u Zadru.

Crkva sv. Mihovila spominje se prvi put 1150. kao jedna od više zbornih crkava u gradu. Bila je dugo i župna crkva i sjedište mnogih bratovština (Gospe od Sniga i drugih). Od sačuvanih umjetnina najvrjednije je veliko slikano raspelo iz 13. stoljeća. Osnovni apostolat redovnika je ispovijedanje vjernika i može se reći da je crkva sv. Mihovila središnja i najveća ispovjedaonica Zadarske nadbiskupije.

Galerija slika: CRKVA I SAMOSTAN SV. MIHOVILA, ZADAR