top of page

KATEDRALA SV. JAKOVA U ŠIBENIKU (UNESCO BAŠTINA), XV. ST.

Writer: Stjepan Hrvat
Stjepan Hrvat
Sep 10, 2024
4 min čitanja

Updated: Aug 26

09.09.2024, SACRA CROATICA


Katedrala sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. stoljeća na tlu Hrvatske te je zbog svoje iznimne vrijednosti 2000. godine uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Ova veličanstvena građevina jedinstvena je u europskoj arhitekturi jer je u potpunosti izgrađena od kamena, bez korištenja ikakvog vezivnog materijala (žbuke) ili drvenih elemenata.


FOTO: TZ GRADA ŠIBENIKA


Eksterijer i faza gradnje


Katedrala spaja elemente gotike i renesanse, a njezina gradnja trajala je više od stoljeća (od 1431. do 1535. godine). Najveći doprinos dali su glasoviti majstori Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac. Juraj Dalmatinac promijenio je prvobitni koncept i uveo jedinstven sustav slaganja kamenih ploča montiranih u utore strukturnih kamenih okvira.


Vijenac od 71 zagonetne glave


Jedan od najpoznatijih i najfascinantnijih detalja na katedrali je vijenac od 71 skulpturirane glave koji opasuje vanjski dio apsida. Ove kamene portrete izradio je sam Juraj Dalmatinac sa svojim pomoćnicima, a specifični su po tome što prikazuju realistične, individualne izraze lica i fizionomije običnih ljudi – Jurajevih suvremenika, građana Šibenika i prolaznika.


Unutrašnjost i kamena kupola


Unutrašnjost katedrale odiše monumentalnošću i savršenim skladom kamenih konstrukcija. Nakon smrti Jurja Dalmatinca, radove preuzima Nikola Firentinac koji dovršava gornje dijelove zgrade, uključujući bočne galerije, svodove te prepoznatljivu kamenu kupolu, koja je vizualni simbol grada Šibenika. Podno svetišta nalazi se i prekrasna, bogato klesana krstionica, također remek-djelo Jurja Dalmatinca.


FOTO: TZ GRADA ŠIBENIKA


OPŠIRNIJE


Jedinstveni spomenik europske sakralne arhitekture


Katedrala sv. Jakova najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Po svojoj ljepoti te tehnikama građenja i stilskim značajkama nije samo najveći i najznačajniji objekt arhitektonske baštine u gradu Šibeniku nego i jedinstveni spomenik europske sakralne arhitekture. Po svojoj umjetničkoj vrijednosti spada u najznačajnije europske monumentalne katedrale, a zahvaljujući nekim svojim karakteristikama jedinstvena je ne samo među katedralama nego i među kršćanskim crkvama općenito!


Jedina građevina u Europi u cijelosti sagrađena od kamena


Ovo je jedina katedrala u Europi koja je u cijelosti sagrađena od kamena jer prilikom izgradnje nisu korišteni nikakvi drveni arhitektonski elementi. Također je prva građevina u Europi sagrađena prema jedinstvenom principu utorenih ploča (građevine građene po ovom principu počinju se javljati tek od 19. st.) te je jedina građevina čiji vanjski volumen u potpunosti odgovara obliku unutrašnjih prostora. Katedrala sv. Jakova poznata je i po ikonografskim inovacijama, među kojima posebno mjesto zauzima friz od 74 skulpture glava (pojedinačni portreti suvremenika Jurja Dalmatinca). Ovaj friz slovi kao najbrojnija i najkvalitetnija galerija portreta izložena u obliku javnog spomenika na jednom sakralnom objektu u Europi. Na svodu krstionice uvodi se reljef s prikazom Boga Oca s golubicom Duha Svetoga i anđelima.


105 godina izgradnje


Katedrala je izgrađena na južnoj strani središnjeg gradskog trga u starogradskoj jezgri, na mjestu nekadašnje romaničke crkve sv. Jakova. Ideja o izgradnji velikog katedralnog hrama datira još iz 13. stoljeća kada je Šibenik dobio vlastitu biskupiju i status grada. Gradnja je s prekidima trajala 105 godina, od 1431. do 1536. godine. Započela je u mletačkom gotičkom stilu, a završila u toskanskom renesansnom stilu.


Stari majstori: Juraj Dalmatinac, Nikola Firentinac i ostali


Šibenska katedrala trobrodna je bazilika dimenzija 38 x 14 m, a njezina je najviša točka u vrhu kupole. Tijekom prvog desetljeća 15. st. na podizanju katedrale radili su mletački graditelji Francesco Giacomo, Antonio Busato i Lorenzo Pincino, kao i šibenski klesarski majstori Andrija Budčić i Grubiša Statčić, ali je 1441. godine za glavnog graditelja katedrale postavljen Juraj Dalmatinac koji je gradnju vodio sve do kraja svog života 1475. godine. Kao majstor cvjetne gotike i začetnik prijelaznog gotičko-renesansnog stila u Dalmaciji, Juraj Dalmatinac svojim je zamislima promijenio prvobitnu koncepciju crkve, dajući joj monumentalni značaj. Nakon njegove smrti gradnju katedrale nastavlja Nikola Firentinac u stilu čiste renesanse. S obzirom na to da nakon Firentinca katedrala još nije bila završena, njezinu izgradnju preuzimaju mletački graditelji Bartol i Jakov iz Mestre te zadarski majstor Mestičević.


Krstionica kao izvor života


U unutrašnjosti katedrale posebnu pozornost privlači krstionica, koja je u stilskom pogledu originalna i kreativna sinteza dvaju likovnih govora prve polovice 15. stoljeća, kasne gotike i rane renesanse. Katedrala je prva dovršena građevina u renesansnom stilu, nastala samo 20 godina nakon pravog početka renesanse u Toskani. Obilje skulptorskih ukrasa najdojmljivija je oznaka krstionice, a u dekorativnim motivima najzastupljeniji je ljudski lik. Osim kipova četiriju proroka (od kojih su sačuvana samo dva), čitav je svod ukrašen reljefima anđela, glavama kerubina i impozantnom glavom Boga Oca. Trio punačkih i u pokretu modeliranih golišavih dječaka majstor je Juraj smjestio uz nosač krsnog zdenca, postavljen u sredini prostora.


Krstionica katedrale sv. Jakova u Šibeniku

Foto: Davor Šarić, Šibenska biskupija


Civitas sacra - Interpretacijski centar Katedrale sv. Jakova


Interpretacijski centar ‘Civitas Sacra – Sveti grad’ smješten u srednjovjekovnoj palači Galbiani, na jednom mjestu sažima bogatu povijest šibenske biskupije, te posjetiteljima priča priču o posebnostima gradnje šibenske prvostolnice koja je unijela revoluciju u arhitekturu toga vremena, zatim o značaju te građevine za povijest Šibenika, o njezinom kulturnom zračenju koje je stoljećima zahvaćalo šibenski kraj ali i o ljudima, Šibenčanima koji su zaslužni za zidanje velebnog zdanja.


Foto galerija: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku

FOTO: TZ GRADA ŠIBENIKA


Povezani članci:


Izvori:


Komentari


bottom of page