AKADEMSKA CRKVA SV. KATARINE, 1620.-1632., GRONJI GRAD, ZAGREB

Stjepan Hrvat

19. kol

2 min čitanja

Updated: 20. kol

19.08.2026. SACRA CROATICA

Akademska crkva sv. Katarine Aleksandrijske

Akademska crkva sv. Katarine Aleksandrijske na zagrebačkom Gornjem gradu (Katarinin trg bb) smatra se najljepšom i najpoznatijom baroknom crkvom u Hrvatskoj.

Akademska crkva sv. Katarine Aleksandrijske

Sagradili su je isusovci u razdoblju od 1620. do 1632. godine. Zbog iznimne arhitektonske cjelovitosti, raskošnog interijera i povijesne važnosti, ona je jedan od ključnih simbola grada.

Crkva je trenutačno privremeno zatvorena zbog opsežnih radova na konstruktivnoj i cjelovitoj obnovi nakon teških oštećenja pretrpljenih u potresima 2020. godine.

Pročelje akademske crkve sv. Katarine Aleksandrijske

Ključne povijesne crtice

Isusovačka baština: Nakon dolaska u Zagreb 1606. godine, isusovci su preuzeli staru, ruševnu dominikansku crkvicu koja je služila i kao vojno spremište. Na njenom su mjestu podigli današnju crkvu te susjedni kolegij (danas poznat kao galerija Klovićevi dvori).
Naziv "Akademska": Nakon što je isusovački red ukinut 1773. godine, crkva je predana na korištenje gornjogradskoj gimnaziji i kasnije novoutemeljenom Sveučilištu, zbog čega nosi naziv Sveučilišna ili Akademska crkva.
Povijesne nepogode: Crkva je preživjela dva velika požara (1645. i 1674. godine) te razoran potres 1880. godine. Nakon potresa 1880. Hermann Bollé je radikalno obnovio njezino glavno pročelje.

Galerija Klovićevi dvori

Arhitektura i raskošni interijer

Prostorni raspored: To je jednobrodna crkva sa šest bočnih kapela i pravokutnim svetištem (apsidom). Sagrađena je po uzoru na čuvenu isusovačku matičnu crkvu Il Gesù u Rimu.
Barokni inventar: Unutrašnjost krase vrhunska ostvarenja štuko-dekoracija (radovi Antona Josepha Quadrija) te iluzionističke freske na svodu koje prikazuju scene iz života sv. Katarine.
Glavni oltar: Drveni glavni oltar podignut je 1762. godine. Iza njega se nalazi monumentalna iluzionistička freska Sv. Katarina među aleksandrijskim filozofima i književnicima, koju je naslikao Andrija Ilovšek.
Plemićke kapele: U opremanju bočnih kapela sudjelovali su vodeći hrvatski velikaši (poput obitelji Zrinski, Frankopan i Erdödy), koji su u njima postavljali svoje obiteljske grbove. U crkvi su pokopana i dva hrvatska bana – Franjo Vlašić i Ignacije Gjulaj.

Foto galerija: Unutrašnjost akademske crkve sv. Katarine Aleksandrijske

Trenutačni status i obnova

Tijekom potresa u ožujku i prosincu 2020. godine na crkvi su se pojavile duboke pukotine, odlomili su se dijelovi svoda i teško su oštećene vrijedne barokne štukature. Stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda i konzervatori provode detaljnu obnovu kako bi ovoj gornjogradskoj ljepotici vratili izvorni sjaj.

Povezani članci: