KONFESIJA - ZNAČENJE U RANOKRŠĆANSKOJ CRKVENOJ ARHITEKTURI

Stjepan Hrvat
8. stu 2024.
1 min čitanja

08.11.2024. SACRA CROATICA

konfesija (crkv. lat. confessio: priznanje, ispovijed),

U ranokršćanskim i ranosrednjovjekovnim crkvama, grob mučenika ili sveca ispod oltara.
Ukupnost normi i načela vjerske zajednice; vjeroispovijest. U tom smislu u kršćanstvu ima više konfesija (katolicizam, protestantizam, nestorijanizam i dr.). U užem smislu riječi, sažetak vjerskih istina neke konfesije; vjeroispovijed (Apostolsko vjerovanje, Augsburška vjeroispovijed).

Konfesija u crkvi sv. Krševana u Zadru:

Monumentalna romanička bazilika sv. Krševana u Zadru trobrodne je podjele od čega je začelje južnoga broda bilo namijenjeno kultu akvilejskoga mučenika sv. Krševana. Tome u prilog govori arhitektonska forma začelja: dvoetažnost i promišljena osvijetljenost samog prostora. Tako je pod razinom svetišta koje je sezalo do drugoga para stupova oblikovana omanja kripta s podužim i užim pristupnim hodnikom do prostorije u kojoj se sve do početka 20. st. nalazila konfesija s ranokršćanskim sarkofagom. Sarkofag je bio vidljiv preko otvora probijenog posred pregradnog zida konfesije te je za pretpostaviti da je imao određenu vezu s kultom akvilejskog mučenika, zadarskog sveca zaštitnika. Povrh konfesije, u dijelu svetišta južnog bočnog broda, nalazio se svečev oltar.