top of page
Pretraživanje

NIKOLA FIRENTINAC, SVETI IVAN KRSTITELJ, 1467., KRSTIONICA KATEDRALIA SV. LOVRE, TROGIR

Writer: Stjepan Hrvat
Stjepan Hrvat
23. kol
3 min čitanja

23.08.2026. SACRA CROATICA


Kip Svetog Ivana Krstitelja iz 1467. godine, smješten na oltaru krstionice Katedrale sv. Lovre u Trogiru, jedno je od najranijih i najvažnijih kiparskih ostvarenja Nikole Firentinca u Dalmaciji. Ovo djelo označava prekretnicu i uvođenje ranorenesansnog stilskog izraza na istočnu obalu Jadrana.


Nikola Firentinac, Sv. Ivan Krstitelj, 1467., sadreni odljev, HZ-878

Foto: Glipoteka HAZU


Kontekst i suradnja


  • Lokacija i kontekst: Nalazi se unutar krstionice trogirske katedrale, koju je 1467. godine podigao graditelj Andrija Aleši. Nikola Firentinac se upravo u to vrijeme (krajem 1467. i početkom 1468. godine) pridružuje radovima u Trogiru te klesarski i strukturalno intervenira u unutrašnjosti same krstionice.


  • Gradnja krstionice: Krstionicu je između 1460. i 1467. godine podigao majstor Andrija Aleši. 


  • Uloga Firentinca: Nikola Firentinac pridružio se projektu potkraj gradnje. Izradio je skulpturu sv. Ivana Krstitelja za oltar, jednog putta ispod krstioničke zdjele te dao predložak za veliki vanjski reljef Kristova krštenja iznad ulaznih vrata. 


  • Intervencija: Novija istraživanja pokazuju da je Firentinac ubrzo nakon dovršetka krstionice radio i na njezinu statičkom učvršćivanju te djelomičnoj rekompoziciji unutrašnjosti.


  • Ikonografski prikaz: Nikola Firentinac prikazuje Svetog Ivana Krstitelja s prepoznatljivim atributima. Lik je odjeven u karakteristični runeni plašt (kostim od devine dlake), a u ruci drži svoje glavno ikonografsko obilježje – janje (Agnus Dei).


  • Stilska sinteza: Dok sama krstionica i neki stariji reljefi u njoj još uvijek nose teške elemente kićene gotičke tradicije, kip Svetog Ivana Krstitelja donosi novu renesansnu anatomsku točnost, plastičnost volumena i individualiziranu ekspresiju lika.


Zanimljivost i znanstvena valorizacija


Iako se u starijoj literaturi cijeli inventar krstionice ponekad generalno pripisivao Andriji Alešiju, moderni povjesničari umjetnosti (poput Ivana Matejčića) uvjerljivo su dokazali i atribuirali ovaj slobodnostojeći kip izravno dlijetu Nikole Firentinca. Originalni sadreni odljev ovog remek-djela danas se čuva i u Arhivu Gliptoteke HAZU u Zagrebu. 


Nikola Firentinac će kasnije u Trogiru, u suradnji s Alešijem i Ivanom Duknovićem, stvoriti i čuvenu Kapelu bl. Ivana Trogirskog (Orsinija), koja slovi za najljepši renesansni spomenik u Dalmaciji.

Unutrašnjost krstionice (Andrija Aleši)


Pročelje krstionice s reljefom Krštenja Kristova.



Katedrala sv. Lovre u Trogiru


Gradnja trogirske katedrale sv. Lovre započela je 1213. godine, a trajala je do 1589. godine, zbog čega su na građevini uočljivi stilovi od romanike do baroka. Trogirska katedrala ima tlocrt trobrodne romaničke bazilike s tri apside te je najmonumentalnija od svih dalmatinskih romaničkih crkava, jer je jedina presvođena u sva tri broda. Dogradnjama u 14. i 15. stoljeću, romaničkom je pročelju dodan atrij, krstionica na sjeveru i zvonik na jugozapadu. Nad bočnim brodovima sagrađene su galerije, a na pročelju je dodana nova rozeta. U 15. stoljeću dograđena je kasnogotička kapela sv. Jeronima sa sjeverne strane, renesansna kapela sv. Ivana Trogiranina te sakristija. Umjetničkoj vrijednosti pridonose brojne grobnice i oltari smješteni u unutrašnjosti katedrale.


Umjetnik


Nikola Ivanov Firentinac (tal. Niccolò di Giovanni Fiorentino) bio je iznimno značajan talijanski renesansni kipar i arhitekt koji je većinu svog stvaralačkog vijeka proveo u Dalmaciji. Uz Jurja Dalmatinca, smatra se najvažnijim nositeljem rane renesanse na istočnoj obali Jadrana, unoseći u domaći izričaj napredne toskanske i venecijanske stilske elemente.


Biografija i podrijetlo


  • Podrijetlo: Rođen je u okolici Firence (vjerojatno Bagno a Ripoli) oko 1418. godine.


  • Učenje: Smatra se da je kiparsko umijeće usvojio unutar kruga bliskih suradnika velikog talijanskog majstora Donatella.


  • Venecijanska faza: Prije dolaska u Dalmaciju uspješno je djelovao u Veneciji, gdje mu se pripisuju radovi poput grobnice dužda Francesca Foscarija te skulpture na Foscarijevu slavoluku u Duždevoj palači.


  • Dolazak u Dalmaciju: Prvi arhivski spomen u Dalmaciji datira iz 1464. godine u Šibeniku.


Izvori:


Komentari

bottom of page