OSORSKA KATEDRALA, 15. ST.

30.09.2024, SACRA CROATICA

Crkva Uznesenja Marijina

Osorska katedrala. Slika: Facebook

Katedrala sagrađena 1463. - 1498. godine. Glavni oltar u baroknom stilu čuvao je relikvije sv. Gaudencija, biskupa i zaštitinika Osora.

U crkvi se pored velebne oltarne slike Andrea Vicentina Marijino uznesenje s donatorima i svecima zaštitnicima, slike Palme mlađeg, te ostalog vrijednog inventara, od 1989. godine nalaze i značajna slikarska djela suvremenih hrvatskih slikara koja su umjetnici donirali osorskoj crkvi.

Osorska katedrala - unutrašnjost. Slika: Facebook

Zvonik katedrale – istočno od crkve – djelo krčkog majstora Jakova Galeta iz g. 1575. U 18. st. Zvonik se pregrađuje, godine 1901. povišen je na visinu koja je i danas očuvana.

Osor, "mali vječni grad", na prevlaci koja spaja (a kanalom Kavunada razdvaja) otok Lošinj s Cresom, podastire (više od 4.000 godina) slojevite kulturne i duhovne nanose. Talože se oni od prapovijesti i antike do današnjih dana, a utkana u njih Osorska biskupija (od VI. st. do ukinuća 1828. godine) nadogradila ih je i oplemenila.

Priča o katedralama smjera prema osorskom groblju, kapeli sv. Marije (VI. st.), ostatku stare katedrale koja se nalazila na prostoru današnjega groblja te prema glavnome trgu, trolisnom pročelju nove katedrale (dovršene u renesansnom stilu, 1497.).

Luneta portala s kipom Djevice s Djetetom u naručju, barokni glavni oltar posvećen Marijinom Uznesenju (XVII. st.), osorska svetinja, grob sv. Gaudencija, zaštitnika Osora, slika Gospe od Ružarija (XVII. st.) i Gospe Karmelske (XIX. st.), Križni put (1989.) s djelima suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika, riznica katedrale i zvonik (XVI. st) samo su dio dragocjenosti koje namjernik mora razgledati.

Osorska biskupija, nekadašnja katolička biskupija sa sjedištem u Osoru. Prema predaji, osnovana je 530. na sinodi u Solinu, prvi se put spominje 585., a u istom je stoljeću sagrađena i prva katedrala. Obuhvaćala je otoke Cres, Lošinj, Ilovik, Susak, Unije te Velike i Male Srakane, područje tada odvojeno od Krčke biskupije. Osorski biskup Lovro sudjelovao je na Drugom nicejskom koncilu (787). Od X. st. biskupija je pripadala splitskoj metropoliji, od XII. st. zadarskoj, a potom je bila u ovlasti gradeškoga, odnosno mletačkoga patrijarha. Budući da je grad Osor postupno gubio važnost, biskupi su potkraj XV. st. prenijeli sjedište u Cres. Biskupija je imala svoje biskupe sve do 1815; dokinuta je 1828. i pridružena Krčkoj biskupiji. Za talijanske okupacije (1920–48) to je crkveno područje bilo pod upravom zadarskoga nadbiskupa.

Ističemo:

Osor - grad glazbe, Osorske glazbene večeri (od 1976.), u srpnju i kolovozu

Gradski muzej u staroj vijećnici, lapidarij i arheološka zbirka

Sakralna muzejska zbirka, u katedrali i u biskupskoj palači

Kipored (od 1977.) na otvorenom, radovi hrvatskih kipara (odljevi u bronci)

Izvori: Osorska katedrala (kvarner.hr)

Osorska biskupija - Hrvatska enciklopedija