POLIPTIH SV. MARIJE MAGDALENE, 16. ST., DA SANTA CROCE, SAMOSTAN FRANJEVACA TRECOREDAĆA, PORAT, OTOK KRK
- Stjepan Hrvat

- 25. srp
- 2 min čitanja
Updated: 26. srp
25.07.2026. SACRA CROATICA
Poliptih sv. Marije Magdalene, koji su oslikali talijanski renesansni slikari Girolamo i Francesco da Santa Croce, predstavlja jedno od najvrjednijih umjetničkih djela sakralne baštine na otoku Krku.
Ovo važno renesansno ostvarenje nalazi se na glavnom oltaru crkve u sklopu Samostana franjevaca trećoredaca u Portu kod Malinske.

Slika: Ivan Nađ
Ključne informacije o umjetnini:
Autori: Girolamo da Santa Croce i njegov sin Francesco, koji su vodili iznimno aktivnu i produktivnu slikarsku radionicu u Veneciji.
Lokacija: Samostan sv. Marije Magdalene, Porat (otok Krk). Oltarna slika pozicionirana je iznad mramornog glavnog oltara koji je u crkvu dopremljen 1730. godine iz Venecije.
Stil i utjecaj: Djelo pripada venecijanskom renesansnom slikarstvu 16. stoljeća. Stil ove radionice snažno se temeljio na tradiciji i izričaju slavnog majstora Giovannija Bellinija.
Kulturni značaj: Radionica Santa Croce ostavila je dubok trag na istočnoj obali Jadrana, a ovaj poliptih (višedijelna oltarna slika) svjedoči o snažnim kulturnim i naručiteljskim vezama između Venecije i kvarnerskih franjevaca.
Središnji lik je Marija Magdalena s Ivanom Krstiteljem i sv. Grgurom papom. Iznad njih je Bogorodica, sv. Franjo Asiški i sv. Kvirin, zaštitnik Krčke biskupije.
Santacroce, Girolamo da, slikar (?, između 1480. i 1485 – Venecija, 1556). Sin je Bernarda Sartora i najistaknutiji predstavnik slikarske obitelji iz Bergama, koja je vjerojatno istar. podrijetla. Bio je učenik Gentilea Bellinija, a nakon njegove smrti surađivao je s Giovannijem Bellinijem. Osamostalio se oko 1517., ali je ostao pod utjecajem »belinijevaca« Cime da Conegliana i Jacopa Palme starijega. Najbolja djela ostvario je tijekom 1520-ih i 1530-ih. Girolamov sin Francesco i nećak Pietro Paolo također su bili slikari. Vodio je vrlo aktivnu radionicu, u kojoj je radio i njegov sin, i koja je, osim pred sam kraj Girolamova života, održavala relativno visoku kvalitetu. Izradio je velik broj prikaza Bogorodice s djetetom i svecima te poliptiha, od kojih su mnogi bili namijenjeni venecijanskoj provinciji; mnogobrojna njegova djela nalaze se u Dalmaciji (slike u Blatu na Korčuli, poliptih iz 1549. u Poljudu, Posljednja večera u Šibeniku, poliptih na Visu), na Kvarneru (poliptisi na Košljunu iz 1535. i u Portu na Krku) te u slov. dijelu Istre (Sveti razgovor u župnoj crkvi u Izoli, Oplakivanje, nekoć u crkvi sv. Ane u Kopru, Sveti razgovor u koparskome muzeju). Na gl. oltaru franjevačke crkve u Pazinu nalazi se datiran (1536) i signiran Santacroceov triptih. Na središnjem je polju Sveti razgovor sa sv. Franjom Asiškim, Josipom, Ivanom Krstiteljem i Antunom Padovanskim, a na bočnim su poljima prikazi sv. Nikole i Bernardina te sv. Ljudevita Tuluškog i Jeronima.
SAMOSTAN FRANJEVACA TRECOREDAĆA, SV. MARIJE MAGDALENE

Slika: Turistička zajednica grada Krka
Povezani članci:
Izvori:
Santacroce, Girolamo da. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2026. Pristupljeno 25.7.2026. <https://istra.lzmk.hr/clanak/santacroce-girolamo-da>.




Komentari