OTOK KOŠLJUN - SAKRALNI MUZEJ FRANJEVAČKOG SAMOSTANA

Stjepan Hrvat
18. srp
2 min čitanja

18.07.2026. SACRA CROATICA

Na otočiću se nalaze i četiri muzeja: arheološki, sakralni, etnografski i prirodoslovni koji upotpunjuju priču o Košljunu i Krku.

Slika: Franjevački samostan Navještenja Marijina, Košljun

Smješten je u crkvi svetog Bernardina Sijenskoga. Izloženi liturgijski primjerci iz vremena su gotike, renesanse i baroka. Za vrijedan triptih u crkvici sv. Bernardina povjesničari umjetnosti smatraju da potječe iz radionice slavnog Bartolomea Vivarinia. Čudotvorno košljunsko raspelo (iz kapelice Svetog Jerusolima) na zapadnom je zidu prezbiterija iz 16. stoljeća.

U nišama su izloženi su liturgijski predmeti uglavnom iz vremena baroka. Tu je i litugijsko ruho, likovna djela hrvatskih i talijanskih slikara kao i kopije misala i oslikanih graduala koji se čuvaju u samostanskoj knjižnici.

ČUDOTVORNO KOŠLJUNSKO RASPELO

Otok Košljun smjestio se uz jugozapadnu obalu otoka Krka. Posebnost ovog malenog otoka jest ta što nije naseljen, već se na njemu nalazi samo franjevački samostan Navještenja Marijina. Tijekom svoje višestoljetne povijesti najviše je služio za formaciju mladih naraštaja braće franjevaca, ali bio je i odredište brojnih vjernika koji su bili u potrazi za mirom i duhovnom oazom.

Na otoku Košljunu, nedaleko od samostana, nalazi se kapela Sv. Križa (“Jerusolim”) koja se spominje već 1579. godine. Pred tom kapelom nalaze se postaje križnog puta koje su raspoređene u obliku tlocrta grada Jeruzalema. U njoj je stajalo poznato Raspelo iz 16. stoljeća (danas se ono iz sigurnosnih razloga nalazi u sakralnoj zbirci u crkvi sv. Bernardina, a na njegovo je mjesto postavljena replika). Uz njega se veže čudesni događaj iz godine 1723.

Naime, na Cvjetnu nedjelju, 21. ožujka 1723., samostanski vikar, fra Jerko iz Vrbnika, pošao je služiti sv. Misu u Jerusolim (kapela Sv. Križa) i na svoje veliko iznenađenje vidio je da sveto Raspelo iz očiju lije obilne suze, a ispod trnove krune izlazio je obilan znoj. Poslije Mise ovaj nadnaravni fenomen vidjeli su i drugi franjevci iz samostana. Glas o tome proširio se gradom (Krk) te je pred večer došlo mnogo ljudi da vidi čudo. Suze su bile obrisane pamukom i pohranjene na sigurno mjesto.

Dokaz izvanrednog štovanja Raspela iz sv. Jerusolima jest i taj da su se u razdobljima velikih suša običavale organizirati pokorničke procesije po Krku upravo s ovim Raspelom. Običaj je bio da redovnik koji je predvodio procesiju posti tri dana prije toga o kruhu i vodi. Na košljunsku obalu došle bi brodice i tako se dopratilo Raspelo do Krka gdje je u katedrali služena Misa. Nakon Mise u procesiji otokom Raspelo bi se vraćalo na Košljun.