STAROHRVATSKA UMJETNOST, 9.-12. st.

01.09.2024, SACRA CROATICA

Crkva Sv. Križa, Nin, 9. st., poseban primjer predromaničke arhitekture

STAROHRVATSKA UMJETNOST: SLIKARSTVO

Slikarstvo predromanike u Hrvatskoj veoma slabo poznajemo, a spomenici slikarstva su rijetki. Jedini su sačuvani primjer zidnog slikarstva iz razdoblja hrvatskih vladara freske u crkvi sv. Mihajla u Stonskom Polju iz druge polovice 11.st. Crkvica je oslikana likovima svetaca koji su djelo domaćeg majstora. Stonske su freske temeljene na ideji grijeha i otkupljenja.

Iz razdoblja ranog srednjeg vijeka u Hrvatskoj je očuvano više crkvenih kodeksa, ispisanih na pergamentu i ukrašenim minijaturama.U arhivu splitskoga kaplota nalazi se evanđelistar s Evanđeljem po Ivanu.

Osorski evanđelistar pisan je  u Osoru između 1070. i 1081. latinskim jezikom.

Uz ukrašene inicijale, ovdje se javljaju i ljudski likovi.

STAROHRVATSKA UMJETNOST: SKULPTURA

Starohrvatske (predromaničke) crkve bile su opremljene kamenim namještajem. Taj namještaj, kao i pojedini arhitektonski elementi crkve, ujedno predstavlja i jedinu skulpturu ranoga srednjeg vijeka na hrvatskom tlu.

Oltarna ograda

Najvažnijij je element crkvenog interijera oltarna ograda. Oltarna se ograda sastoji od tri dijela, a gornji dio se sastoji od arhitrava (kamenih greda) i tegurija (zabata).

Ciborij (kamena nebnica)

U većim se crkvama iznad zabata oltara nalazi ciborij (kamena nebnica). Na vrhu krova nalazi se akroterij (kameni ukras). Krov ciborija može biti četverostran ili šesterostran. Osim iznad oltara, u pojedinim se crkvama ciboriji pojavljuju i u krstionicama iznad krsnih zdenaca.

Crkveni je namještaj bio ukrašen plitkim reljefnim ornamentom koji se obično naziva pleter.Na arhitravima i zabatima pronalazimo reljefne motive akantusa, palmeta, arkada, spirala i koso položenih voluta. Na zabatima je veoma čest motiv križ kojem se sa svake strane nalazi po jedna ptica (paun ili golub).

Motivi na ckrvenom namještaju vili su obojeni modrom, crvenom i zlatnom bojom, koja se u tragovima sačuvala samo na rijetkim primjercima.Pleternom ornamentikom bili su ukrašeni i arhitektonski elementi crkve: portal (glavni ulaz u crkvu), bočna vrata i tranzene (kamene prozorske rešetke).

Ono što hrvatskoj predromaničkoj skulpturi daje poseban značaj nije likovna dekoracija, nego natpisi na pojedinim elementima crkvenog namještaja pa je pismenost u ovom razdoblju neodvojiva od skulpture.

Baščanska ploča

Baščanska ploča iz crkve sv. Lucije u Jurandvoru bila je lijevi plutej na crkvenoj pregradi. Datira oko 1100. godine. Ova ploča ima iznimno povijesno značenje kao spomenik na kojem se prvi put spominje ime vladara na narodnom jeziku. Pisana je prijelaznim tipom glagoljice (s oble na uglatu).

STAROHRVATSKA UMJETNOST: ARHITEKTURA

Početkom 7.st., zajedno s drugim Slavenima i Avarima iz sjeverne Europe, Hrvati sele na jug, gdje ubrzo preuzimaju antičku kulturu i kršćansku vjeru. Nakon pada Salone i definitivnoga kraja antike pa sve do 9.st. zbog nepismenosti došiljaka nema nikakvih zapisa.

Na razvoj starohrvatske arhitekture djeluju različiti utjecaji. Jedan od njih je lokalno graditeljsko naslijeđe zatečeno u krajevima duž jadranske obale koje su Hrvati naselili. Starohrvatske su crkve ujedno i njaznačajniji povijesni spomenici tog razdoblja, jer su na gredama i zabatima oltarnih pregrada, na ciboriju ili na portalu uklesana imena hrvatskih knezova i župana.

Crkva sv. Donata u Zadru,

Poseban primjer predromaničke arhitekture je crkva sv. Donata u Zadru, sagrađena početkom 9.st. Najsloženija je i najveća predromanička centralna građevina u Hrvatskoj. Ima središnji prostor u obliku valjka za koji se pretpostavlja da je tu nekad bila kupola. Crkva je prvobitno bila posvećena Sv. Trojstvu, na što ukazuju tri polukružne aside na vanjskom obodu koje se protežu cijelom visinom zdanja.

Crkva Sv. Križa, Nin, 9. st., poseban primjer predromaničke arhitekture.

Crkva sv. Križa križnog je tlocrta. Na sjecištu krakova diže se tambur na trompama natkriven kupolom. U tlocrtu crkve vidljive su nepravilnosti koje su ranije smatrane greškom graditelja, ali su novija istraživanja upozorila na činjenicu kako majstori graditelji tlocrt prilagođavaju kretanju sunca u pojedinim godišnjim dobima. Crkvica je zahvaljujući položaju prozora i kutu padanja svjetlosti, svojevrsni kalendar pa se po sunčevim zrakama može odrediti točan datum suncostaja (solsticija) i ravnodnevnice (ekvinocija), što je na prvi dan ljeta polazište održavanja zanimljive manifestacije Festivala sunca i svjetlosti.

Izvor: Kategorija: Starohrvatska umjetnost - LIKOVNA UMJETNOST (pgsri.hr)