top of page
Pretraživanje

SV. BENEDIKT I SV. AUGUSTIN, ~1490., GIOVANNI BELLINI, STROSSMAYEROVA GALERIJA STARIH MAJSTORA - HAZU

  • Writer: Stjepan Hrvat
    Stjepan Hrvat
  • 1. kol
  • 2 min čitanja

29.07.2026. SACRA CROATICA


Slika "Sveti Benedikt i sveti Augustin" (oko 1490.) mletačkog slikara Giovannija Bellinija jedno je od najvažnijih djela rane renesanse u Hrvatskoj i čuva se u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU u Zagrebu


Slika: Strossmayerova Galerija


Ključne informacije o djelu:


  • Autor: Giovanni Bellini (zvan Giambellino, Venecija, oko 1435. – Venecija, 1516.), glavni predstavnik mletačkog slikarstva quattrocenta.


  • Tehnika i dimenzije: Tempera na dasci, veličine 108,7 × 42,3 cm.


  • Inventarni broj: Zbirka starih majstora, inv. br. SG-243


  • Porijeklo: Slika je bila dio osobne zbirke biskupa Josipa Jurja Strossmayera, koji ju je darovao Galeriji 1883. godine


Povijesni i umjetnički značaj


Djelo prikazuje likove svetog Benedikta i svetog Augustina u prepoznatljivom, profinjenom stilu mletačke renesanse, s naglaskom na harmoniju boja i plastičnost likova.

Dugo su postojale određene stilske rasprave o točnom autorstvu, no nakon što je slika posuđena za veliku monografsku izložbu posvećenu Belliniju u Rimu (Scuderie del Quirinale, 2008. – 2009.), na njoj je u Hrvatskom restauratorskom zavodu proveden iznimno detaljan i složen konzervatorsko-restauratorski zahvat. Nakon obnove i provedenih znanstvenih analiza, sve preostale sumnje struke su uklonjene te je potvrđeno izvorno autorstvo Giovannija Bellinija


Slike je 1867. godine za biskupovu zbirku nabavio slikar Ivan (Giovanni) Simonetti, najvažniji biskupov posrednik pri kupnji slika u Veneciji. Nabavljene su s atribucijom venecijanskom slikaru Cimi da Coneglianu, a nju je već početkom 20. stoljeća zamijenila atribucija Giovanniju Belliniju, iako ne bez stanovitih dvojbi – neki su istraživači naime na slikama prepoznavali velik udio radionice. Dvojbe su konačno razriješene nakon provedenih složenih konzervatorsko-restauratorskih radova, nakon završetka kojih su slike bile izložene na izložbi u Rimu kao neupitno djelo majstora.


O umjetniku


Giovanni Bellini (rođen oko 1435. u Veneciji; umro 29. studenog 1516. u Veneciji), također poznat kao Giambellino, bio je jedan od najutjecajnijih venecijanskih slikara rane i visoke renesanse. Smatra se pravim osnivačem venecijanske slikarske škole. Bellini je revolucionirao umjetnost uvodeći potpuno novu osjetljivost na prirodno svjetlo, duboke boje i atmosferske pejzaže. Među njegovim najpoznatijim učenicima bili su majstori Giorgione i Tizian.


Ključne prekretnice i karakteristike njegova rada:


  • Svjetlo i boja: Bellini je bio jedan od prvih u Italiji koji je intenzivno koristio ulje na platnu kako bi stvorio meke prijelaze, žive boje i skladnu atmosferu svjetla.


  • Umjetnička obitelj: Potjecao je iz ugledne slikarske obitelji. Školovao se u radionici svog oca Jacopa i blisko je surađivao sa svojim bratom Gentileom Bellinijem. Slavni slikar Andrea Mantegna bio mu je i šogor.


  • Službeni slikar: Mletačka Republika imenovala ga je svojim službenim slikarom, što mu je dodijelilo prestižne narudžbe za Duždevu palaču.


Poznata remek-djela:


  • Portret dužda Leonarda Loredana – Remek-djelo portreta u Nacionalnoj galeriji u Londonu, odlikuje se realističnim prikazom teksture.


  • Agonija u vrtu – Rani rad koji demonstrira Bellinijevu pionirsku upotrebu prirodnog svjetla u pejzažima.


  • Oltarna pala San Zaccaria (Pala di San Zaccaria) – Jedan od najpoznatijih prikaza Sacra Conversazione (Svetog razgovora) u Veneciji.


  • Prikazi Pietà – Njegovi emocionalni prikazi ožalošćene Djevice Marije s tijelom Kristovim među najdirljivijim su pobožnim slikama njegovog doba.


Povezani članci:



Izvor:


Komentari

bottom of page