SVETIŠTE MAJKE BOŽJE TRSATSKE I FRANJEVAČKI SAMOSTAN TRSAT, XV. ST.

Stjepan Hrvat

30. ruj 2024.

4 min čitanja

Updated: 26. kol

30.09.2024, SACRA CROATICA

Svetište Majke Božje Trsatske i Franjevački samostan na Trsatu u Rijeci predstavlja najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj s neprekinutom tradicijom štovanja Blažene Djevice Marije. Ovo sveto mjesto, koje često nazivaju i "Hrvatski Nazaret", glavno je hodočasničko središte zapadne Hrvatske i duhovno srce Riječke metropolije.

Bazilika Majke Božje Trsatske

Foto: Svetište Majke Božje Trsatske

Povijest i predaja o Nazaretskoj kućici

Čudesno prenošenje: Prema pučkoj predaji, na Trsat su anđeli 10. svibnja 1291. godine prenijeli Nazaretsku kućicu Svete obitelji (mjesto Navještenja). Kućica se ovdje nalazila do 10. prosinca 1294. godine, kada je na sličan način prenesena u Loreto u Italiji.
Prva kapela: Kako bi utješio vjernike zbog odlaska kućice, krčki knez Nikola I. Frankopan ubrzo je na tom istom mjestu dao podignuti prvu malu crkvu.

Unutrašnjost Bazilike Majke Božje Trsatske

Foto: Svetište Majke Božje Trsatske

Čudotvorna slika i Franjevci

Papinski dar: Kako su hrvatski hodočasnici i dalje tugovali za izgubljenom kućicom, papa Urban V. darovao im je 1367. godine čudotvornu sliku Majke Božje s Malim Isusom. Slika nosi naslov "Majka Milosti", potječe iz XIII. stoljeća i danas se nalazi na glavnom oltaru.
Dolazak franjevaca: Knez Martin IV. Frankopan doveo je franjevce na Trsat te započeo gradnju crkve i samostana 1453. godine. Franjevci već više od pet stoljeća vjerno čuvaju ovo svetište i brinu o duhovnim potrebama hodočasnika.

Čudotvorna slika Gospe Trsatske (poznata i kao Majka Milosti) nalazi se na glavnom oltaru u Bazilici Gospe Trsatske u Rijeci

Foto: Istarska enciklopedija

Arhitektura i znamenitosti unutar kompleksa

Crkva (Bazilika) Gospe Trsatske: Izvorno gotička jednobrodna crkva tijekom stoljeća je proširivana te danas spaja stilove gotike, renesanse, baroka i bidermajera. Papinsku titulu manje bazilike (Basilica Minor) dobila je 1930. godine.
Kapela zavjetnih darova: Fascinantna prostorija unutar kompleksa ispunjena maketama brodova, slikama, fotografijama i zahvalama koje svjedoče o uslišenim molitvama pomoraca i vjernika kroz povijest.
Trsatske stube (Stube Petra Kružića): Hodočasnički put koji vodi od riječke Sušake do samog svetišta. Izgradnju je 1531. započeo uskočki kapetan Petar Kružić, a danas broje ukupno 561 stubu.
Perivoj i pastoralni centar: Svetište okružuje prostrani park i križni put, a tu je i Pastoralni centar "Aula Magna", blagoslovljen prilikom povijesnog posjeta pape Ivana Pavla II. Trsatu 2003. godine.

Glavni hodočasnički dani na Trsatu su blagdan Gospe Trsatske (10. svibnja) te svetkovina Velike Gospe (15. kolovoza), kada se ovdje okupljaju deseci tisuća vjernika

OPŠIRNIJE

Svetište Majke Božje Trsatske najveće je hodočasničko središte zapadne Hrvatske. Njegov je postanak povezan s tradicijom o čudesnom prijenosu Nazaretske kućice i njezinom boravku na Trsatu (1291.-1294.). Krčki je knez Nikola I, ubrzo po preseljenju Bogorodičine kućice u Loreto, izgradio prvu, malu crkvu, na mjestu gdje se ona na Trsatu nalazila. Marijin Trsat postaje hodočasničko stjecište, čiji je ugled bio dodatno osnažen čudotvornom slikom Gospe Trsatske koju je Hrvatima, neutješnima zbog gubitka Svete kućice, 1367. godine darovao papa Urban V. U XV. st. Svetište preuzimaju franjevci koji su i njegovi današnji čuvari. Dugoj se povorci hodočasnika 8. lipnja 2003. godine pridružio Sveti Otac Ivan Pavao II.

Najstariji dijelovi glavne lađe i svetišta današnje crkve potječu iz kasnogotičkog razdoblja obilježenog donacijom Martina Frankopana, koji je 1453. godine započeo graditi novu crkvu i samostan za franjevce iz Bosanske vikarije. Sadašnja obličja crkve i samostana ponajviše zahvaljujemo barokizaciji provedenoj nakon velikog požara 1629. godine. Svetištem dominira raskošni glavni oltar iz 1692. godine. Na kasnogotički je trijumfalni luk 1707. godine postavljena barokna kovana rešetka a iznad njega, 1714. godine, velika slikana kompozicija Navještenja, u koju je mletački slikar C. Tasca uklopio prizor prijenosa Svete kućice. Pale oltara sv. Mihovila i sv. Katarine, lijevo i desno od trijumfalnog luka, u prvoj polovici XVII. st. naslikao je Švicarac S. Schön. Uz svaki od devet crkvenih oltara sačuvane su vijesti o naručiteljima, donatorima i majstorima koji su ga izradili ili naknadno ukrašavali. U Veliki klaustar, može se ući na zasebni ulaz pokraj crkvenog pročelja ili kroz pobočna vrata koja vode iz same crkve. Kroz njega se, prolazeći uz suvenirnicu i kapelu sv. Franje Asiškoga iz 1649. godine, dolazi do Kapele svijeća i nezaobilazne Kapele zavjetnih darova, u kojoj se ističe gotički kip Gospe Slunjske.

Dijelovi samostana unutar klauzure mogu se razgledati samo uz prethodnu najavu i u vrijeme kada se ne remeti dnevni red franjevaca. Ondje se nalaze: Mali klaustar, Ljetna blagovaonica s glasovitom Schönovom slikom Mistične večere Sv. Obitelji iz 1640. godine, Zimska blagovaonica s portretom fra Franje Glavinića, voditelja obnove samostana potkraj prve polovine XVII. stoljeća, samostanska galerija starih majstora i novijih umjetničkih donacija, biblioteka, arhiv i riznica prepuna zavjetnih darova hrvatskih banova, habsburških careva i drugih svjetovnih ili crkvenih velikodostojnika.

Od mjesta gdje se nekad, podno brijega, nalazila luka na ušću Rječine, do samostana vode Stube Petra Kružića. Ime su dobile po hrvatskom vojskovođi koji ih je 1531. godine započeo graditi. Uz Stube se nižu gotičke i barokne kapele koje su bile podignute kao zavjeti uglednika. U XIX. st. uokolo samostana se počeo uređivati Marijin perivoj.

„Trsatski hodočasnik“ je poznata brončana skulptura posvećena papi Ivanu Pavlu II., smještena ispred Svetišta Majke Božje Trsatske na Trsatu u Rijeci.