SVETI KRŠEVAN ZAŠTITNIK GRADA ZADRA, 24.11., UJEDNO I DAN GRADA ZADRA
- Stjepan Hrvat
- 7. stu 2024.
- 3 min čitanja
Updated: 24. stu 2025.
07.11.2024. SACRA CROATICA
24.11. DAN GRADA ZADRA I BLAGDAN SV. KRŠEVANA
24.11. Zadrani slave spomendan Svetog Krševana, jednog od četiri ravnopravna sveca zaštitnika Zadra, na ćiji se spomedan ujedno slavi i dan grada Zadra.
Sveti Krševan ili Krizogon (lat. Chrysogonus, † 4. stoljeće), svetac i mučenik Rimokatoličke Crkve i pravoslavnih crkava. Zaštitnik je grada Zadra i posvećena mu je zadarska crkva sv. Krševana izgrađena u romaničkom stilu i posvećena 1175.
Svetog Krševan na baroknom oltaru iz 1701. (vidi i sliku na dnu ovog članka) godine s bijelim mramornim kipovima četiri zadarskih svetaca zaštitnika u zadarskoj crkva sv. Krševana. Slika: Zadarska nadbiskupija
Sveti Krševan (latinski Chrysogonus, talijanski Crisogono), akvilejski mučenik iz IV. stoljeća, istaknuo se žarkom vjerom u vrijeme Dioklecijanovih progona. O njegovom životu i mučeništvu kruže različite legende. Carski namjesnik (“vicarius urbis”), prema predaji bio je u Rimu vjeroučitelj svete Anastazije (Stošije), mučenice. Dok je boravio u tamnici, Krševan je tužnu Anastaziju tješio i bodrio svojim pismima. Krševana su nagovarali da se odreče vjere a za uzvrat mu je ponuđen visoki upravni položaj, prefektura i konzulat Rimske provincije. Odbio je tu ponudu jer nije želio pogaziti svoju vjeru i zanijekati samog sebe. Odrubljena mu je glava 23. studenoga 304. u Aquilei (danas Furlanija, sjeveroistočna Italija). Tijelo mu je bačeno u more, voda ga je vratila na obalu, a pokopao ga je sveti Zoilo.
Uz blagdan svetoga Krševana ulazna pjesma kliče:
"Evo pravoga mučenika, koji je za Kristovo ime krv svoju prolio; nije se bojao prijetnja sudačkih, i tako je ušao u kraljevstvo nebesko."
Njegovo ime ušlo je u Rimski kanon mise, a kao zaštitnika svoga grada slave ga Zadrani (njegov lik krasi i grb grada). Svojem zaštitniku podigli su prekrasnu romaničku crkvu, koju je 4. svibnja 1175. posvetio zadarski nadbiskup Lampridije koji je bio domaćin papi Aleksandru III. Dvije skladne kolonade dijele crkvu u tri broda, nad bočnim brodovima su niske galerije s jednostavnim otvorima, a u dnu bazilike tri su polukružne apside, pred kojima je podignuti prezbiterij. Usred prezbiterija nalazi se vrijedan barokni oltar iz 1701, s bijelim mramornim kipovima zadarskih zaštitnika svetog Šimuna, svetog Krševana, svete Stošije i svetog Zoila, a djelo su mletačkog kipara Alvisea Tagliapietre.
Svetom Krševanu posvećene su mu mnoge crkve i kapele u Italiji, širom svijeta i hrvatskih krajeva (Šibenik, Milohnići na Krku).
Grb Grada Zadra sa Sv. Krševanom: Slika. Grad Zadar
Opis grba Grada Zadra
Grb Grada Zadra temelji se na povijesnom gradskom grbu, ima oblik poluokruglog štita u kojem je na crvenoj pozadini na konju vitez u zlatnom oklopu, gologlav, mladolikog lica, crnokos sa zlatnom aureolom oko glave (Sv. Krševan), u lijevoj ruci poludesno okrenut trokutasti štit (na srebrenoj podlozi crveni križ), u desnoj uzdignutoj ruci zlatno koplje sa zastavom polukružno vijorećom iznad glave konjanika, zastava srebrna sa crvenim križem, na kraju izrezana u tri repa, srednji nastavak crvenog križa, o pojasu zlatni mač u koricama, iza ramena plavi vijoreći plašt tri puta presavijen, crni konj u skoku, prednje noge u zraku presavijene, stražnje čvrsto oslonjene, oprema konja zlatna, sedlo konjanika crveno obrubljeno zlatom, iza konjanika srebrne zidine sa kruništem, u dnu ispod zidina valovito plavo more.
Barokni oltar iz 1701. godine s bijelim mramornim kipovima četiri zadarskih svetaca zaštitnika u zadarskoj crkva sv. Krševana. Slika: Zadarska nadbiskupija
Povezani članci:
Izvori:
Komentari