top of page

VELIKI POLIPTIH, GIORLAMO DA SANTA CROCE, 1549 G., GLAVNI OLTAR CRKVE FRANJEVAČKOG SAMOSTANA NA POLJUDU U SPLITU

  • Writer: Stjepan Hrvat
    Stjepan Hrvat
  • 22. svi
  • 2 min čitanja

Updated: 25. svi

22.05.2025. SACRA CROATICA


Poliptih Giorlama da Santa Croca (1549. g.) na glavnom oltaru crkve Franjevačkog samostana na Poljudu u Splitu. Slika: Sacra Croatica


Na glavnom oltaru crkve franjevačkog samostan na Poljudu u Splitu nalazi se veliki poliptih kojega je 1549. godine naslikao Girolamo da Santa Croce (Santa Croce kraj Bergama, između 1480./ 1485.-Venecija, 1556.), eklektik i kompilator u venecijanskim renesansnim slikarskim zbivanjima.. U njegovim se brojnim djelima, koja primarno radi za provinciju, prožimaju utjecaji slikara iz obitelji Bellini, Cime da Conegliana i Palme Starijega. Poliptih na Poljudu spada među njegove najveće izrađevine na hrvatskoj obali. Deset tabli poredano je u dva niza razdijeljenih drvenim, pozlaćenim i rezbarenim okvirima renesansnog stila. U gornjem su redu prikazani sv. Katarina Aleksandrijska, sv. Jelena, Bogorodica s Djetetom, sv. Klara i sv. Marija Magdalena. U donjem su nizu na središnjem polju sv. Frane Asiški, sv. Ante i sv. Bernardin. Desno su prikazi sv. Dujma i sv. Ivana Krstitelja, a slijeva sv. Ljudevit i sv. Jeronim. U vrhu poliptiha u trokutnom polju prikazana je Golubica Duha Svetoga. Na središnjem polju, uz lik sv. Frane slikar se potpisao: HIERONYMUS DE SANTA CRVCE MDXLIIII.


Ikonografski program za Santa Croceov poliptih franjevci su pomno razradili: uz titulare crkve i Reda (Uznesenje Bl. Dj. Marije, sv. Frane Asiški), tu su i sv. Jeronim, zaštitnik Dalmacije i sv. Dujam, zaštitnik Splita. Splitski je patron prikazan kao biskup zaogrnut teškim plaštom, s modelom grada u rukama. To je najraniji vjerodostojni prikaz grada nastao zastalno prema grafici ili crtežu. Naslikana je ne samo Dioklecijanova palača sa zvonikom katedrale, već i zapadni, srednjovjekovni dio grada s Mletačkom kulom.


U XVII. stoljeću crkva je bila temeljito preuređena u baroknom stilu. Tada su podignuti brojni mramorni oltari, od kojih se po obliku i vrsnoći izvedbe isticao glavni oltar iz 1678. godine. Spadao je u tzv. tabernakul oltar s bočnim vratima za svećenički kor, dok je Santa Croceov poliptih bio postavljen u vrh istočnog zida svetišta. U obnovi crkve 1977./ 1979. svi su oltari razvrgnuti.


Renesansnih je oblika i velika oltarna pala s prikazom Bogorodice zaštitnice sa sv. Sebastijanom, sv. Ljudevitom i Bogom Ocem. Bog Otac drži u rukama snop strijela i u kivnji ih baca na zemnike. Bogorodica širi plašt i zaštićuje skupinu pokleklih muškaraca i žena. Bogorodičin širom razgrnuti plašt predstavlja zapravo prepreku protiv strijela koje donose kugu. U tom je smislu objašnjiva prisutnost sv. Ljudevita i sv. Sebastijana. U Gospinu liku sjedinjuju se dvije ikonografske sheme: Bogorodica zaštitnica (Gospe od Milosti; Mater Misericordiae) i Platytera, jer joj je na prsima medaljon s likom Krista-Emanuela.


Franjevački samostan i crkva Sv. Ante na Poljudu u Splitu. Slika: Franjevački Samostan sv. Ante


Comments


bottom of page