top of page

ZLATARSTVO SREDNJEVJEKOVNOG ZADRA

  • Writer: Stjepan Hrvat
    Stjepan Hrvat
  • 10. ruj 2024.
  • 2 min čitanja

Updated: 11. ruj 2024.

10.09.2024, SACRA CROATICA


ree


Djela zadarskih zlatara su jedan od najdragocjenijih simbola zadarske kulturne baštine i svjedoče o bogatom umjetničkom nasljeđu grada. Velik dio predstavljen je postavom stalne izložbe crkvene umjetnosti „Zlato i srebro Zadra“, pogledajte članak: ZADAR: "ZLATO I SREBRO GRADA ZADRA", NAJVEĆA STALNA IZLOŽBA SAKRALNOG SREBRA I ZLATA U EUROPI (stipehr.wixsite.com)


Zlatarstvo srednjevjekovnog Zadra


Srednjovjekovni Zadar bio je cijenjeno europsko središte zlatarskog obrta, sa zlatarskom bratovštinom Svetoga Križa osnovanom 1176. godine.


U gradu od šest tisuća stanovnika radilo je više od 20 zlatara. Njihov je ceh u 13. stoljeću bio od velikog ugleda te su imali i svoju ulicu contrata aurificum, kasnije ruga aurificum. Bratovština je uspješnim djelovanjem najviše doprinijela procvatu zadarskog zlatarstva, sve do njenog ukidanja 1808. od strane francuske uprave.


Tijekom romanike, gotike i renesanse natraženiji su bili relikvijari (moćnici) i crkveni liturgijski predmeti.


Relikvijar ili moćnik je spremnik u kojem se čuvaju i izlažu na štovanje relikvije (ostatci kostiju, odjeće ili predmeta u svezi s pojedinim svetcima ili kakve druge svete moći). Izrađuju se u obliku kutije, medaljona, posude, ljudske glave, ruke, noge itd., od plemenitih kovina, bjelokosti i drugoga skupocjenog materijala te ukrašavaju draguljima, emajlom, reljefima. Zato imaju često veliku umjetničku vrijednost. Često su od plemenitih kovina, zatim kristala ili bjelokosti, ali mogu biti i od drva.


Najpoznatiji relikvijar tog vremena je škrinja Sv. Šimuna, rad zlatara Franje iz Milana. Službeno je proglašena spomenikom kulture nulte kategorije. Kraljica Elizabeta Kotromanić, supruga ugarsko-hrvatskoga kralja Ludovika Anžuvinca, željela je da nakon tri kćeri rodi sina. Kao zavjetni dar naručila je ovu pozlaćenu srebrnu škrinju i dala je izraditi u Zadru.


Škrinja se danas čuva u crkvi Sv. Šimuna (prethodno Sv. Stjepana) u Zadru.

Osim umjetničke vrijednosti ima i povijesno značenje. Prikazuje važne povijesne događaje i svakidašnji život Zadrana te izgled pojedinih dijelova grada.




Komentari


bottom of page