BOŽJI GROB ZAGREBAČKE KATEDRALE, REMEK-DJELO EUROPSKOG BAROKNOG ZLATOVEZA IZ 1659. G.
- Stjepan Hrvat
- 22. srp
- 4 min čitanja
Updated: 22. srp
21.07.2026. SACRA CROATICA
Božji grob u Riznici Zagrebačke katedrale remek-djelo je europskog baroknog zlatoveza iz 1659. godine, a naručio ga je biskup Petar Petretić. Izrađen u obliku sarkofaga, ovaj vezeni pokrov se tradicionalno izlaže i koristi u liturgijskim obredima tijekom Velikog tjedna.
Povijest i Tehnički Detalji
Naručitelj: Zagrebački biskup Petar Petretić (1604. – 1667.).
Izrada: Nastao je 1659. godine u Zagrebačkoj biskupskoj radionici, uz utjecaj bečkog i salzburškog dvora.
Tehnika: Izveden je u tehnici reljefnog zlatoveza na svili, što ga čini jednim od najvrjednijih vezilačkih radova u europskoj umjetnosti.
Oblik: Sarkofag s kosim krovićem i dva zabata, dimenzija prilagođenih odraslom čovjeku.
VIDEO: BOŽJI GROB U RIZNICI ZAGREBAČKE KATEDRALE
Video: Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
OPŠIRNIJE
Božji grob Zagrebačke katedrale, vrhunsko remek-djelo hrvatske crkvene i kulturne baštine, kontinuirano se koristi u liturgijske svrhe od 13. travnja 1659. godine, kada je u Velikom tjednu prvi puta postavljen u katedrali. Dao ga je izraditi zagrebački biskup Petar Petretić u tehnici reljefnoga zlatoveza na svili.
Biskup Petar Petretić (1604.-1667.) osnovao je u Zagrebu prije više od 3 i pol stoljeća vezilačku školu, pozvavši iz Ingolstadta u Bavarskoj učitelja veza Jacoba Wolfganga Stolla, koji je svojim znanjem i trudom podučio seljačke mladiće- »štikare« - iz župe Vugrovec. Oni su, radeći crkveno ruho za potrebe katedrale, koja je tijekom povijesti i sama stradavala u potresima i požarima, a posebno u velikom požaru s 29. na 30. ožujka 1645. godine, na tragu vezilačkih radova Bečkoga dvora, Salzburške biskupije ili drugih europskih središta odlikovanih vezilačkim radovima, uz svesrdnu pomoć biskupa Petretića glede teološke interpretacije i financijske pratnje, ostvarili radove koji se ubrajaju u vrhunska europska vezilačka dostignuća.
Božji grob je izrađen u obliku sarkofaga s kosim krovićem. Sastavljen je od dvije duže i dvije kraće strane, te krovića s dva zabata. Donje duže stranice su veličine 98 x 205 cm, kraće stranice 98 x 80 cm, krov ima dvije pravokutne stranice dimenzija 77 x 205 cm sa zabatima u obliku istokračnog trokuta 73 x 73 x 77 cm. Ukupna visina iznosi 174 cm. Sve su plohe urešene visokim reljefnim zlatovezom na svili.
Vezeni medaljoni prikazuju četiri događaja iz Staroga zavjeta (Abraham, Jona i Mojsije u molitvi te sa zmijom u pustinji) s predskazivanjem muke, smrti i uskrsnuća Isusova, te dvanaest događaja koji prate evanđeoska zbivanja od Posljednje večere do Kristove muke i smrti te uskrsnuća. Na bočnim stranama sa starozavjetnim temama, u prostranim crvenim poljima u vijencu od maslinovih grančica zlatom su reljefno izvezeni novozavjetni simboli Kristove muke: križ u središtu te stup i ljestve na čavlu s užetom isprepletenim po križu. Izvezeni su i bič, koplje, čavli, spužva nataknuta na kolac, trnova kruna, te na valovitoj pločici natpis: INRI (Iesus Nazarenus Rex Iudaeorum - »Isus Nazarećanin, kralj židovski«). Bogat je i prikaz cvjetnih motiva: uz vijenac od maslinovih grančica prikazane su perunika, potočnica, karanfili i drugo raznovrsno cvijeće.
Prikazi su na tragu ikonografije kakvu je u oslikavanju crkava i kapela predstavljao srednjovjekovni model »Biblia pauperum«, tumačeći govorom slike biblijsku povijest spasenja. Teološki promišljena cjelina Božjega groba, koja nas i danas zadivljuje snažnim vizualnim i didaktičnim učinkom, na tragu je duha i ciljeva posttridentske duhovne obnove za koju su u Zagrebu posebno zaslužni isusovci i biskup Petretić, koji je Zagrebačku biskupiju vodio od 1649. do 1667. godine.
Oblikujući Božji grob, biskup Petretić osmislio je to didaktičko-teološko remek-djelo za javnu pobožnost - i kao zornu katehizaciju, i za osobnu meditaciju i kao prenositelja spasenjskih poruka. Želio je vjernicima ponuditi sažetu poruku spasenja u Isusu Kristu i omogućiti im, u bremenitom razdoblju liturgijske godine - Velikom tjednu - logičko i vjerničko praćenje povijesti spasenja te adoraciju i meditaciju pred euharistijskim Kristom. Cjelovitim spajanjem slikovnih prikaza izvezenih zlatnim i svilenim nitima te citiranjem biblijskih tekstova i teološkog tumačenja crkvenoga učiteljstva (Grgura, Augustina, Ambrozija i Jeronima), to je djelo zahvalna pjesma Božjoj ljubavi prema čovječanstvu, himna Onomu koji je svojom smrću pobijedio smrt.
Božji grob je restauriran 1893. godine u samostanu časnih sestara milosrdnica u Zagrebu na način apliciranja skinutih motiva na novu podlogu, u čemu se angažirao i Izidor Kršnjavi, tadašnji predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu. Tada je izrađen i novi okvir iz kovanog željeza po nacrtu njemačkog arhitekta Hermana Bollèa, koji je također ostavio značajan trag obnove Zagreba nakon potresa 1880. godine.
FOTO GALERIJA: BOŽJI GROB ZAGREBAČKE KATEDRALE
Slika: Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
Nadahnut tim velebnim djelom zagrebačke sakralne baštine, uoči beatifikacije 1998. godine, u katedrali je za javno štovanje izložen novouređeni grob novog blaženika Katoličke Crkve - zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca (1898.-1960.). Tisuće udaraca čekićem i 'puncom' pretvorilo je tanke plohe srebra u reljefe s umjetničkim prikazima događaja iz Stepinčeva života, kao što je i tisuće uboda iglom izvezlo motive iz Biblije na Petretićevom Božjem grobu.
Božji grob čuva se u Riznici Zagrebačke katedrale uz druge vrijedne predmete iznimno dragocjenog fundusa, koji su nastajali od utemeljenja biskupije 1093./94., sve do naših dana. Izlaže se u Velikom tjednu. U obredima Velikog petka, ponad prikaza proroka Jone, postavlja se pokaznica s Presvetim oltarskim sakramentom te se vjernici tijekom Velike subote do večernjeg bdjenja u tišini mole. Na svetkovinu Uskrsnuća Gospodnjega, na to se mjesto postavlja medaljon s prikazom Kristova uskrsnuća. Božji grob ostaje na štovanje vjernicima sve do Bijele nedjelje kad se ponovno posprema na čuvanje u Riznicu. (N. P.)
Izvori:
Komentari