ZBIRKA SADRENIH ODLJEVA FRAGMENATA S NEPOKRETNIH SPOMENIKA HRVATSKE KULTURNE BAŠTINE OD IX. DO XV. - HAZU GLIPTOTEKA

23.12.2024. SACRA CROATICA

Slika: Glipoteka HAZU

Zbirka sadrenih odljeva fragmenata s nepokretnih spomenika hrvatske kulturne baštine od IX. do XV. stoljeća.

U stalnom postavu Zbirke izloženo je 129 eksponata, sadrenih odljeva kulturno-povijesnih spomenika s različitih lokaliteta u Hrvatskoj iz razdoblja od IX. do XV. st. Izložena su kapitalna djela koja imaju i kulturnopovijesnu (dokumentarnu) i umjetničku vrijednost.

Predromanička umjetnost zastupljena je brojnim fragmentima oltarnih pregrada s natpisima hrvatskih vladara, plutejima, ciborijima, krstionicama predromaničkih crkvica od IX. do XI. st.

Od spomenika romaničke umjetnosti ističu se vratnice katedrale u Splitu majstora Buvine (1214.) te portal trogirske katedrale koji potpisuje majstor Radovan (1240.).Gotičku i renesansnu umjetnost predstavljaju djela Bonina da Milana, Leonarda i Petra Petrovića, Andrije Alešija i Nikole Firentinca.

Zasebnu cjelinu čini opus kipara i graditelja Jurja Matejeva Dalmatinca (XV. st.) s odljevima iz katedrale sv. Jakova u Šibeniku, njegova remek-djela, koje je uvršteno na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Izložena su i druga Dalmatinčeva djela iz Splita, Ancone, Paga i Dubrovnika.

Prezentacijom kapitalnih djela na jednom mjestu istaknuto je edukativno značenje zbirke, koja može zadovoljiti općeobrazovne, stručne, pa i znanstvene interese.

Galerija slika: Zbirka sadrenih odljeva fragmenata s nepokretnih spomenika hrvatske kulturne baštine od IX. do XV. stoljeća

Slike: HAZU Glipoteka

O Muzeju - HAZU Glipoteka

HAZU Gliptoteka svojom je namjenom jedinstvena na području Hrvatske. Osnovana je 1937. pod nazivom Gipsoteka s ciljem prezentiranja gipsanih odljeva arhitektonske plastike nepokretnih spomenika hrvatske kulturne baštine. Njezin muzejski fundus je tijekom vremena obogaćen brojnim relevantnim djelima hrvatskoga kiparstva XIX. i XX. stoljeća, pa je s ulaskom Gipsoteke u sastav Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti preimenovana u Gliptoteku. U njezinu muzejskom fundusu danas se nalazi više od 11.000 eksponata.

Gliptoteka (grc. glyptos - izduben i theke - spremnica; u izvornom značenju zbirka gema, a u prosirenom značenju muzej skulpture) smještena je u nekadašnji industrijski objekt kožare, čija je gradnja započela 1864. i postupno se proširivala do najvećega industrijskog pogona u Zagrebu; požar 1926. uništava veći dio pogona, a 1938. kožara prestaje s radom. Osnivač Gipsoteke prof. dr. Antun Bauer inicira njezino preseljenje 1940. u nekadašnji industrijski objekt kožare.

Tijekom Drugoga svjetskog rata u većem dijelu kompleksa bila su različita skladišta, a od 1950. Gliptoteka je sastavni dio Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te se profilira kao muzej skulpture u kojem se može sagledati kiparsko stvaralaštvo od antike do danas. Uz postojeći muzejski kompleks, 2000. godine izveden je i Park skulpture (realizacija akademika Miroslava Begovića). Gliptoteka danas raspolaže prostorom većim od 14.000 m² te čuva i izlaze najveću zbirku skulptura u Hrvatskoj, kako sadrenih odljeva, tako i originalnih djela hrvatskoga kiparstva XIX. i XX. stoljeća.

Muzejski fundus Gliptoteke formiran je na temelju donacija, pohrane djela i otkupa. HAZU Gliptoteka članica je Međunarodnog komiteta za muzeje ICOM pri UNESCO-u.

Zgrada Gliptoteke HAZU u Medvedgradskoj 2 u Zagrebu. Slika: Roberta F.

Izvori:

1. Gliptoteka HAZU - Hrvatska enciklopedija

2. Gliptoteka • Zbirke

3. Gliptoteka • O muzeju