JURAJ JULIJE KLOVIĆ (GIORGIO GIULIO CLOVIO), HRVATSKI SLIKAR, SVEĆENIK I MINIJATURIST, ROĐEN 1498.„MICHELANGELO MINIJATURE”.

Stjepan Hrvat

prije 12 sati

2 min čitanja

06.09.2026. Sacra Croatica

Juraj Julije Klović (talijanski: Giorgio Giulio Clovio, latinski: Georgius Julius Croata) bio je hrvatski slikar, svećenik i minijaturist, rođen 1498. godine u Grižanama kraj Vinodola, a preminuo 3. ili 5. siječnja 1578. godine u Rimu. Zbog svoje nevjerojatne vještine i preciznosti u oslikavanju sitnih detalja, suvremenici su ga prozvali „Michelangelo minijature”. Smatra se najvećim iluminatorom talijanske visoke renesanse i jednim od najznačajnijih hrvatskih umjetnika koji su djelovali izvan domovine.

Slavni „Portret Giulija Clovia” koji je naslikao El Greco (Domenikos Theotokopoulos) između 1571. i 1572. godine ne nalazi se u galeriji Uffizi u Firenci, već je dio stalnog postava muzeja Museo di Capodimonte u Napulju.

Foto: Sacra Croatica

Život i umjetnički put

Klović je mlad otišao u Veneciju, gdje je učio slikarstvo od Rafaelovih učenika. Tijekom života radio je na dvorovima nekih od najmoćnijih ljudi svoga doba:

Mađarski dvor: Služio je na dvoru kralja Ljudevita II. do njegove pogibije 1526. godine.
Povratak u Italiju: Nakon boravka u Mađarskoj vraća se u Italiju, u Mantovi se zaredio za svećenika i uzima redovničko ime Giulio (prije toga zvao se Giorgio).
Rim i utjecajni pokrovitelji: Najveći dio karijere proveo je u Rimu radeći za moćne kardinale, ponajviše za kardinala Alessandra Farnesea.

Krug slavnih suvremenika

Klović je stvarao paralelno s najvećim imenima renesanse. Bio je blizak prijatelj s Michelangelom, Giorgiom Vasarijem i Pieterom Bruegelom Starijim. Povijesno je izuzetno važna i njegova veza s mladim El Grecom. Klović je El Greca preporučio kardinalu Farneseu kao iznimno talentiranog slikara, a slavni mu je Grk uzvratio izradom njegova portreta na kojem Klović prstom pokazuje na svoje remek-djelo

Najpoznatija djela i ostavština

Klovićev opus predstavlja vrhunac europskog manirizma u sitnoslikarstvu. Njegova najpoznatija djela uključuju:

Časoslov Farnese (Farnese Hours): Njegovo apsolutno remek-djelo, raskošno oslikana molitvena knjiga na kojoj je radio devet godina i koja se danas čuva u knjižnici Pierpont Morgan Library u New Yorku.
Colonna-Missale: Još jedno važno djelo koje sadrži vrhunske iluminacije.
Časoslov Stuarda de Rothesaya: Čuva se u British Museumu u Londonu.

Njegova su djela danas rasuta po najprestižnijim svjetskim galerijama (Uffizi u Firenci, Museo di Capodimonte u Napulju, British Museum), no golem dio opusa i dalje je teško u potpunosti katalogizirati jer su mnoga djela kroz stoljeća izgubljena ili pogrešno atribuirana. Pokopan je u poznatoj rimskoj crkvi San Pietro in Vincoli.

Giulio Clovio, Farneseovi satovi, Italija, Rim, 1546.

Knjižnica i muzej Morgan, New York. MS M. 69, fols. 79v‸0r.