KATEDRALA GOSPE VELIKE - DUBROVNIK (1671. - 1713.)

Stjepan Hrvat

7. tra

3 min čitanja

Updated: 5. ruj

15.10.2024, SACRA CROATICA

Katedrala Gospe Velike (službeno Prvostolnica Uznesenja Blažene Djevice Marije) u Dubrovniku je monumentalna barokna trobrodna bazilika s kupolom koja predstavlja jedno od najznačajnijih djela sakralne arhitekture u Hrvatskoj. Današnja je građevina podignuta između 1671. i 1713. godine nakon što je prijašnja romanička katedrala potpuno uništena u katastrofalnom potresu 1667. godine.

Video: Bajkovita Hrvatska: Katedrala Gospe Velike - Dubrovnik.

https://www.youtube.com/watch?v=D2xg0ri9gSg

Izvor: Adria Ton, HRT

Povijest i legende

Arheološki slojevi: Ispod današnje barokne crkve arheolozi su pronašli ostatke rane bizantske bazilike iz 7. i 8. stoljeća, kao i kasnije nadogradnje iz 10. stoljeća.
Zavjet kralja Rikarda: Prethodna, raskošna romanička katedrala iz 12. stoljeća navodno je izgrađena zahvaljujući velikodušnoj donaciji engleskog kralja Rikarda I. Lavljeg Srca.
Prema predaji, on je preživio brodolom kod otoka Lokruma nakon povratka iz Trećeg križarskog rata te je u znak zahvalnosti donirao zlato za gradnju.
Barokna obnova: Nakon što je potres 1667. sravnio grad, novi je projekt osmislio rimski arhitekt Andrea Buffalini, a u njezinu su realizaciju i preinake u idućim desetlje.

Unutrašnjost i umjetnine

Tizianov poliptih: Na glavnom oltaru nalazi se veličanstveno renesansno djelo – poliptih "Uznesenje Marijino" iz 1552. godine, koje se pripisuje slavnom talijanskom slikaru Tizianu i njegovoj radionici.
Mramorni oltari: Raskošni bočni oltari izrađivani su od skupocjenog mramora naručivanog u Napulju, Carrari i Genovi, a krase ih slike brojnih talijanskih i dalmatinskih majstora.

Moćnik (Riznica katedrale)

Riznica Dubrovačke katedrale ubraja se među najbogatije na jadranskoj obali. U njoj se čuva preko 130 relikvijara izrađenih od zlata i srebra u razdoblju od 11. do 19. stoljeća:

Relikvije sv. Vlaha: Najvažniji predmeti su zlatom optočeni dijelovi tijela (glava, ruka i noga) svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika. Posebno se ističe relikvijar glave u obliku krune bizantskih careva, ukrašen dragim kamenjem.
Isusova pelenica i drvo Križa: Među brojnim svetinjama ističu se i relikvija drveta Isusova križa (True Cross) te raskošno crkveno posuđe domaćih zlatara.

Opširnije

Na spomen dubrovačke stolne crkve Uznesenja Marijina, Velike Gospe ili,...jednostavno Katedrale kako je Dubrovčani zovu, poznavateljima će se nametnuti dvije asocijacije. Jedna je povezana uz predaju o zavjetu engleskog kralja Rikarda Lavljeg Srca, a druga uz bogatstvo njene riznice koja je svjedočila o besprijekornom ugledu dubrovačkog zlatarstva od XI. do XVIII. stoljeća i umjetničkom blagu Republike. Toga svjesni, a poslovično mudri, sumnjičavi i oprezni, Dubrovčani su u to vrijeme osiguravali bogatstvo pohranjeno u Katedrali s trima ključevima. Jednoga je čuvao knez, drugog biskup, a trećeg tajnik Republike, no samo su se na istovremeni okretaj svih ključeva vrata riznice otvarala pred posjetiteljima.

Stara, romanička Katedrala građena od XII. do XIV. stoljeća bila je na istom mjestu na kojemu je i današnja, a za njenu je izgradnju velikim dijelom zaslužan engleski kralj Rikard Lavljeg Srca. Vraćajući se iz III. križarskog rata 1192. godine i jedva spasivši glavu u brodolomu ispred olujom zavijenog otoka Lokrum zavjetovao se pokloniti gradu u kojemu kroči na čvrsto tlo, dukate za izgradnju velike crkve. Ta raskošna romanička bazilika s kupolom u potpunosti je stradala u velikoj trešnji 1667. godine.

U tim tragičnim vremenima za Dubrovnik sreća je htjela da u Vatikanu kao kustos, kasnije i rektor Vatikanske knjižnice, radi Stjepan Gradić, ugledni povjesničar, filozof, pjesnik, diplomat koji je svojim utjecajem počeo prikupljati pomoć za svoj rodni grad.

Uspio je u Dubrovnik dovesti najpoznatije talijanske arhitekte, a njegovu želju da katedrala bude građena prema uzorima tadašnje crkvene arhitekture u baroknom stilu ostvario je arhitekt Andrea Buffalini. Prema njegovom nacrtu Katedralu gradi Paolo Andreotti počev od 1672. godine. Gradila se dugo i uz pomoć mnogih majstora. Završava je 1713. godine domaći majstor Ilija Katičić. U unutrašnjosti ove trobrodne crkve s kupolom niz je vrijednih oltara s naznakama kasnog baroka, a posebnu fascinaciju izazivaju umjetnički radovi velikog Tiziana i njegove radionice (poliptih Uznesenje Marijino iz XVI. stoljeća) iznad glavnog oltara, te Raffaellova Madonna della Seggiola, Bijeg u Egipat talijanskog slikara Savolda itd.

Dubrovačka katedrala je, ne samo prekrasan primjerak bogate dubrovačke povijesti i umjetnosti, već i intrigantno arheološko nalazište na kojemu se otvaraju brojna pitanja o prvom dubrovačkom tisućljeću. Radeći na oštećenjima nastalima 1979. godine uslijed potresa na Katedrali, arheolozi su naišli na ostatke još jedne katedrale, starije od one romaničke. Njeno datiranje u VII. stoljeće upućuje na podatak da je Dubrovnik već tada bio izgrađena urbana cjelina, te pomiče vrijeme postanka ovoga grada.