LOVRO DOBRIČEVIĆ, KRIST I DONATOR, 1460., STROSSMAYEROVA GALERIJA STARIH MAJSTORA - HAZU
- Stjepan Hrvat

- prije 9 sati
- 2 min čitanja
11.08.2026. SACRA CROATICA
Slika „Krist i donator” (poznata i kao Uskrsnuli Krist s donatorom) remek-djelo je kasnogotičkog slikarstva koje je oko 1460. godine naslikao poznati dubrovački slikar Lovro Dobričević. Djelo se danas čuva u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU u Zagrebu.
Ključne informacije o djelu:
Identitet donatora: U liku donatora koji kleči ispred Krista povjesničari umjetnosti prepoznali su bosanskog kralja Stjepana Tomaša (vladao 1443. – 1461.).
Podrijetlo: Slika izvorno potječe iz franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci u Bosni i Hercegovini. Iz samostana je odnesena u 19. stoljeću (oko 1461. ili nakon padova Bosne) te je preko biskupa Josipa Jurja Strossmayera dospjela u Zagreb.
Tehnika: Rad je slikan tehnikom tempere i pozlate na drvenoj dasci.
Dimenzije: Dimenzije ove male, ali povijesno iznimno dragocjene oltarne pale iznose 51,8 x 27,8 cm.
Stil: Djelo spaja elemente gotičke tradicije s ranorenesansnim utjecajima mletačkog slikarstva, zbog čega se u starijoj literaturi pogrešno pripisivalo Jacopu Belliniju.

Foto: HAZU
Pripisano: Lovro Dobričević (Prčanj, 1419. – Dubrovnik, 1478.)
Krist i donator
ulje na dasci,
51,8 × 27,8 cm
dar: Josip Juraj Strossmayer, 1883.
Zbirka starih majstora, inv. br. SG-25
OPŠIRNIJE
Prezren bješe, odbačen od ljudi, čovjek boli, vičan patnjama, od kog svatko lice otklanja, prezren bješe, odvrgnut. A on je naše bolesti ponio, naše je boli na se uzeo, dok smo mi držali da ga Bog bije i ponižava. Za naše grijehe probodoše njega, za opačine naše njega satriješe. Na njega pade kazna – radi našeg mira, njegove nas rane iscijeliše. Iz 53, 3-5
Najprecizniji vizualni izraz kasnosrednjovjekovne pobožnosti, Imago pietatis (lat. sućutna slika), najneposrednija je od svih nabožnih slika. Krist se prikazuje najčešće u tričetvrt ili polufiguri, uspravljena tijela, ali s istaknutim ranama koje još uvijek krvare, glava mu je često nagnuta postrance i okrunjena trnovom krunom, a ruke su spuštene, prekrižene ispred tijela ili raširene uz bokove.
Ova slika je specifična jer prikazuje Krista u punoj visini, a uz njega je i figura donatora u kojem se tradicionalno prepoznaje bosanski kralj Stjepan Tomaš. Njegov su kult njegovali bosanski franjevci iz čijeg samostana u Kraljevoj Sutjesci potječe slika. Imago pietatis je isključivo nabožna slika koja ne prikazuje određeni događaj, to je slika Otkupitelja koji jednako participira u životu i smrti. Simbolizira njegovu dualnu prirodu, prikazujući ga mrtvog, a ipak živog.
Povezani članci:
Izvori:




Komentari