MUZEJ SAMOSTANA SVETOG FRANE U ŠIBENIKU
- Stjepan Hrvat
- 27. lis
- 3 min čitanja
10.10.2024. Sacra Croatica, Stjepan Hrvat
Muzej svetog Frane je muzej u sklopu samostana sv. Frane u Šibeniku, redovnika franjevaca konventualaca koji svoju višestoljetnu nazočnost u gradu Šibeniku predstavljaju kroz bogatu zbirku vrijednih umjetnina.
Ovaj moderni interaktivni postav edukativnog je i informativnog karaktera te posjetitelja vodi kroz sadržaj samostanske knjižnice, jedne od pet najvrjednijih baštinskih knjižnica u Hrvatskoj. Čuva veliki broj inkunabula i kodeksa, pergamena te drugih vrijednih i rijetkih knjiga, među kojima se ističe Šibenska molitva, jedan od najstarijih hrvatskih jezičnih i književnih spomenika napisanih latinicom oko 1375. godine.
Muzej svetog. Frane u Šibeniku. Slika: Muzej samostana sv. Frane u Šibeniku
Muzej svetog Frane je muzej samostana sv. Frane u Šibeniku, redovnika franjevaca konventualaca, koji svoju osam stoljetnu nazočnost u gradu Šibeniku predstavljaju javnosti kroz bogatu zbirku vrijednih umjetnina. Muzej je 3. lipnja 2015. otvorio provincijal fra Josip Blažević, a blagoslovio ga je šibenski biskup mons. Ante Ivas.
Ovaj moderni interaktivni postav edukativnog je i informativnog karaktera te posjetitelja vodi kroz sadržaj samostanske knjižnice koja je jedna od pet najvrjednijih knjižnica u Hrvatskoj i čuva golem broj inkunabula i kodeksa, pergamena i drugih vrijednih i rijetkih knjiga. Tu je i bogata zbirka gotičkih i baroknih relikvijara te oltarnih i drugih slika i predmeta. Bogata glazbena tradicija samostana predstavljena je u četiri kategorije: orgulje, Šibenska molitva, koralni napjevi i moteti Ivana Lukačića. Svaku od ovih kategorija posjetitelj može istraživati i poslušati.
Posjetitelja će iznenaditi lijepo uređeni vrt koji ima namjenu lapidarija i vanjski je dio muzeja.
Biblioteka sv. Frane u Šibeniku ima svoju dugovječnu, višestoljetnu povijest, ali j istom u XX. stoljeću postala šire poznata u hrvatskom i europskom kulturnom okruženju.
Samostanska biblioteka sv. Frane u Šibeniku čuva 78 pergamena velikog formata, 93 pergamene maloga formata te 148 kodeksa i 161 inkunabulu. Među kodeksima se čuva nadaleko poznati i proučavani Liber sequentiarum et sacramentarium, „najstariji sakramentar srednjevjekovne Istre iz 1050. godine“.
Pojedini kodeksi ili pak prvotisci iz pologa biblioteke plijenili su (i još uvijek plijene) znanstvenu i istraživačku pozornost domaćih i stranih stručnjaka. Fond šibenske biblioteke samostana sv. Frane poznat je i izvan granica Hrvatske već i po tome što sadrži znatan broj autora i djela koji predstavljaju sastavni dio međunarodne kulturne baštine. U posljednjih nekoliko godina kodeksi iz samostanske biblioteke bili su posuđivani, u međunarodnoj kulturnoj razmjeni, za izložbe u Zagrebu, Vatikanu, Beču, Budimpešti, Pragu i Parizu. Znanstvenici i znanstvene institucije iz Hrvatske i drugih zemalja povremeno se zanimaju za pojedine kodekse, inkunabule, knjige.
Po svemu sudeći, čini se da je najveću znanstvenu i istraživačku pozornost na sebe privukla naša Šibenska molitva. Šibenska molitva naziv je teksta na dvije stranice, koji se nalazi u jednom kodeksu (br. 11) u knjižnici i pismohrani samostana Sv. Frane u Šibeniku. U svakom slučaju Šibenska molitva predstavlja jedan od najpoznatijih tekstova hrvatske srednjovjekovne književnosti, poetski intoniran hvalospjev Gospi, zapisan rukom Pavla Šibenčanina, vjerojatno 80-tih godina XIV. stoljeća.
Uz golem broj značajnih kodeksa biblioteka sv. Frane je poznata i po velikom broju prvotisaka ili inkunabula, koje čuva i posjeduje. Slijedom popisa akademika Josipa Badalića brojčani redoslijed inkunabula u Hrvatskoj bio bi slijedeći: 1. mjesto zauzima Dominikanski samostan u Dubrovniku s ukupno 227 inkunabula; 2. mjesto pripada Metropolitanskoj knjižnici u Zagrebu sa 197 inkunabula; 3. mjesto zauzima šibenska biblioteka sv. Frane sa 140 inkunabula (a znamo da se broj popeo na 161!).
U biblioteci se čuvaju i druga vrijedna djela koja spadaju i takozvana „rara“ ili rijetke i vrijedne knjige iz XVI. i XVII, pa i XVIII. stoljeća. To su postinkunabule i nekoliko djela domaćih autora iz tog razdoblja. Možda je vrijedno spomenuti da se u šibenskoj knjižnici čuva djelo oca hrvatske historiografije Ivana Lučića (Trogir, 1604. – Rim, 1679.) De Regno Dalmatiae et Croatiae libri VI, Amsterdam 1666. U šibenskoj se biblioteci nalazi Lučićev osobni primjerak u koji je unio brojne ispravke i dodatke.
Već letimičan pregled pergamena, kodeksa, prvotisaka i knjiga koji tvore inventar ove šibenske biblioteke daje naslutiti ne samo veliki vremenski raspon od gotovo punih deset stoljeća, nego u isto vrijeme i veliku sadržajnu, tematsku lepezu ovdje sabranih djela.
(Preuzeto iz knjige: Samostan i crkva sv. Frane u Šibeniku; autor: Nikola Mate Roščić)
Kontakt i lokacija:
Adresa: Trg Nikole Tomasea 1, 22000 Šibenik
Telefon: +385 (22) 201 481
Izvori:
Komentari