SV. LADISLAV, KRALJ, UTEMELJITELJ ZAGREBAČKE BISKUPIJE I ZAŠTITNIK ZAGREBAČKE NADBISKUPIJE, 27.06.
- Stjepan Hrvat

- 28. stu 2024.
- 3 min čitanja
Updated: 5. srp
Zagrebačka nadbiskupija slavi 27.06. sv. Ladislava, kralja, utemeljitelja Zagrebačke biskupije i zaštitnika Zagrebačke nadbiskupije.
U Rimskome martirologiju za svetoga Ladislava piše da je tijekom svoje vladavine ponovno uspostavio kršćanske zakone koje je donio sveti Stjepan, obnovio običaje dajući i sam krjepostan primjer života; marljivo je promicao kršćansku vjeru u Hrvatskoj, sjedinjenoj s Ugarskim Kraljevstvom. Radio je na duhovnoj i moralnoj obnovi klera i vjerničkog puka u skladu s velikom reformom pape Grgura VII. cijele Crkve, kako se običava reći: in capite et in membris.

SVETI LADISLAV KRALJ
Sveti Ladislav, utemeljitelj Zagrebačke biskupije i zaštitnik Zagrebačke nadbiskupije, mađarski je kralj iz dinastije Arpadovića. Rođen je 1040. godine kao sin ugarskog kralja Bele I. i poljske kneginje Rikse Pijastović.
Osim brata Gejze I., imao je i sestre Sofiju i Ilonu (hrv.Jelena Lijepa), koja je bila supruga hrvatskog kralja Zvonimira.
Na ugarsko prijestolje stupio je 1077. godine, nakon smrti svojeg brata Gejze I. Oženio se Adelaidom, kćeri švapskog vojvode Rudolfa, s kojom je imao jednu kćer.
Nakon smrti hrvatskog kralja Zvonimira (1089.), Ladislav na temelju rodbinskih veza polaže pravo na hrvatske zemlje te 1091. godine uspostavlja vlast u Posavskoj Hrvatskoj. Godine 1094. u Zagrebu je osnovao biskupiju, podredivši je mađarskoj Ostrogonskoj metropoliji.
Razdoblje vladavine sv. Ladislava za mađarsku povijest značajno je po tome što je radio na učvršćenju kršćanske države. Njegovi dekreti, uključujući i dekrete sa Sinode u Szabolcsu iz 1092. godine, kojoj je predsjedao, svjedoče o naporu da se spriječi moralno propadanje mađarskog klera i puka.
U Rimskom martirologijuza svetog Ladislava piše da je tijekom svoje vladavine ponovno uspostavio kršćanske zakone koje je donio sveti Stjepan, obnovio običaje, dajući i sâm krepostan primjer života; marljivo je promicao kršćansku vjeru u Hrvatskoj, sjedinjenoj s Ugarskim Kraljevstvom. Radio je na duhovnoj i moralnoj obnovi klera i vjerničkog puka cijele Crkve u skladu s velikom reformom pape Grgura VII.
Ladislav I. je umro 29. srpnja 1095. godine u slovačkom gradu Nitri. Svetim ga je proglasio papa Celestin III. 27. lipnja 1192. godine te je taj datum određen za njegov liturgijski spomendan. Zaštitnik je Mađarske, mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem Mađarske, okolnih zemalja i sjevernih hrvatskih krajeva.
NEOGOTIČKI OLTAR SVETIH UGARSKIH KRALJEVA STJEPANA, LADISLAVA I EMERIKA U ZAGREBAČKOJ KATEDRALI
U lijevoj lađi katedrale, nalazi se neogotički oltar svetih ugarskih kraljeva Stjepana, Ladislava i Emerika, izrađen prema nacrtima Hermana Bollea u Obrtničkoj školi u Zagrebu. U sredini oltarske niše stoje kipovi sv. Ladislava Kralja u sredini, Stjepana Kralja lijevo i Emerika (Mirka) desno. Na oltarskim krilima nalaze se četiri oslikane ploče s prizorima iz života sv. Ladislava rada slikara Josipa Bauera, vezanim uz utemeljenje biskupije u Zagrebu. Lijevo krilo, gornja slika, sv. Ladislav upućuje biskupa Duha u Zagreba, a donja prikazuje evangelizaciju u novoj biskupiji. Desno krilo gore, sveti Ladislav određuje gradnju nove katedrale u Zagrebu, a dolje prvi zagrebački biskup Duh s klerom izvješćuje Kralja o tijeku radova.

PLAŠT UGARSKOG KRALJA (1077—1095. G.)
U riznici Zagrebačke katedrale čuva se plašt kralja Ladislava, relikvija izuzetne povijesne i sakralne vrijednosti. Kasnije je plašt preoblikovan u misnicu. Na njemu su stručnjaci prepoznali dva lika: kralja i kraljicu, hrvatskoga kralja Zvonimira i njegovu ženu, kraljicu Jelenu Lijepu, sestru kralja Ladislava. Kada je plašt preoblikovan u misnicu, između dva lika unesen je križ.

PLAŠT HRVATSKO-UGARSKOG KRALJA LADISLAVA, XI. ST. - zajedničko izdanje s Mađarskom poštom.

Slika: Hrvatska pošta
S Mađarskom poštom je Hrvatska pošta priredila zajedničko izdanje 27. lipnja 2003. godine. Motiv marke je Ladislavov plašt, jedan od najstarijih i najvrednijih tekstilnih predmeta koji se čuva u riznici zagrebačke prvostolnice. Nastanak plašta i njegovo dopremanje u Zagreb dobrim su dijelom zamagljeni velom srednjovjekovnih legendi, no sačuvani fragment izvornog natpisa veže ga uz lik ugarskoga kralja Ladislava, brata hrvatske kraljice Jelene i osnivača Zagrebačke biskupije.
Povezani članci:
Izvori:




Komentari