SVETI ILIJA, STAROZAVJETNI PROROK I ZAŠTITNIK BiH, ĐAKOVAČKO-OSJEČKE NADBISKUPIJE, GRADOVA VINKOVACA I METKOVIĆA, ŽUMBERKA I ŽUMBERČANA, 20. SRPNJA

Stjepan Hrvat
12. svi
4 min čitanja

Updated: 20. srp

03.12.2024. SACRA CROATICA

Štovanje svetog Ilije je dosta rašireno u karmelićanskom redu te u slavenskim zemljama gdje ga se još naziva i svetim Ilijom Gromovnikom. Židovska apokaliptika držala je da Ilija nije umro, nego da će umrijeti skupa s Henokom na koncu vremena boreći se protiv Antikrista.

Sveti Ilija je naročito štovan među Hrvatima. Osobito štovanje iskazuju mu Hrvati u Slavoniji i Bosni i Hercegovini. Zaštitnik je Bosne i Hercegovine, Đakovačko-osječke nadbiskupije, Žumberka i Žumberčana te mnogih naselja, župa, crkava i samostana diljem svijeta.

O svetom ILIJI:

Sveti Ilija je bio prorok, ali i jedan među najvećim borcima za očuvanje Saveza s Bogom. Rođen je u Tišbi u Gileadu u prvoj polovici desetog stoljeća Krista.

Svoje javno proročko djelovanje obavljao je u najteže vrijeme židovske povijest, a njegova su djela čudesa. Snažna ličnost i poslanje, navode, idu za tim da odvrati narod od razbludnog kulta i spasi vjeru u život i istinitog Boga, u Jalnu.

Sveti Ilija je zaštitnik karmelićanskog reda, zatim pilota, padobranaca i zrakoplovaca.

Kip svetog Ilije u bazilici svetog Petra u Rimu. Slika: Ökumenisches Heiligenlexikon

Hrvati u Bosni i Hercegovini slave ga kao zaštitnika Bosne i Hercegovine. Korijeni tog sežu iz vremena kad je biskup fra Pavao Dragićević tražio od Svete Stolice da se Sveti Ilija slavi kao zaštitnik bosanskog kraljevstva. Sveta Stolica udovoljila je njegovom zahtjevu dokumentom od 26. kolovoza 1752. godine. Prema mišljenju biskupa mons. dr. Mile Bogovića, razlog papinskog odobrenja je taj što Svetog Iliju štuju i pravoslavci i muslimani.

Sveti Ilija, starozavjetni prorok, slavi se 20. srpnja i službeni je nebeski zaštitnik Bosne i Hercegovine. Ovo zaštitništvo odobreno je još 1752. godine na molbu bosanskih franjevaca, a štovanje je rašireno među katolicima, posebno Hrvatima, koji ga štuju kao gromovnika.

Sveti Ilija Prorok je službeni nebeski zaštitnik Bosne i Hercegovine.

Povijest i proglašenje

Službeni dekret: Sveta Stolica proglasila je svetog Iliju zaštitnikom Bosanskog kraljevstva 26. kolovoza 1752. godine.
Inicijativa: Zahtjev Vatikanu uputio je apostolski vikar u Bosni, biskup fra Pavao Dragičević.
Zamjena patrona: Do tada je glavni zaštitnik Bosne bio sveti Juraj (Jure), koji je nakon 1752. postao drugotni zaštitnik.

Razlozi odabira

Zajednički svetac: Sveti Ilija je starozavjetni prorok kojeg duboko štuju pripadnici svih triju monoteističkih religija u BiH.
Narodno vjerovanje: U narodu se naziva Ilija Gromovnik jer se vjeruje da zapovijeda gromovima, kiši i olujama. Preuzeo je ulogu staroslavenskog boga Peruna nakon pokrštavanja.

Obilježavanje blagdana (Ilindan)

Katolici: Slave blagdan 20. srpnja. Svetac je zaštitnik brojnih župa i samostana diljem BiH.
Pravoslavci: Slave Ilindan 2. kolovoza prema julijanskom kalendaru.
Muslimani: Isti datum tradicionalno obilježavaju kao pučki praznik Aliđun (do podne Ilija, od podne Alija).

Crkva svetog Ilije, katolička crkva u Zenici, Bosna i Hercegovina. Slika: Emin Tarahija

Sveti Ilija zaštitnik Đakovačko-osječke nadbiskupije

Sveti Ilija zaštitnik je Đakovačko-osječke nadbiskupije zahvaljujući bosanskom biskupu Ponsi s početka 13. stoljeća. ''Kad se bosanski biskup Ponsa koji je ubrzo, nakon što je 1239. godine darovnicom hrvatskog hercega Kolomana dobio na dar Đakovo i Breznu pred Bogumilima odnosno Krstjanima iz Bosne sklonio u Đakovo, ovdje je nastavio častiti svoga nebeskog zaštitinika, zaštitnika svoje Bosanske biskupije, sv. Iliju te se preporučivati i preporučivati i vjernike koji su ovdje živjeli, njegovu zagovoru. Bosanski je biskup ovdje u Đakovu i ostao i tako je započela povijest naše nadbiskupije, a sv. Ilija je postao njezin zaštitnik.''

Sveti Ilija zaštitnik Grada Vinkovaca od 1991. godine

Od 1991. godine zaštitnik je i grada Vinkovaca, odnosno od te godine 20. srpnja – Dan Sv. Ilije, starodnevnog zaštitnika grada, prvo se slavio kao praznik općine Vinkovci. Ako se vratimo u povijest ovoga grada saznat ćemo da se u predturskom vremenu nazivao i Sveti Ilija. Srednjovjekovno je naselje, navode, nosilo to ime po najstarijoj rimokatoličkoj crkvi u Vinkovcima, gotičkoj, kasnije romaniziranoj građevini podignutoj između 12. i 14. stoljeća na Meraji, koja je bila posvećena Sv. Iliji. Vinkovci su štovali svog zaštitnika i te 1996. godine Gospodnje.

Zašto je Sv. Ilija zaštitnik Vinkovaca

Dan Grada Vinkovaca obilježava se 20. srpnja od 1990. godine. U ranijim izvorima nije bilo takvog obilježavanja, ali usvajanje patronata Sv. Ilije oslanja se na naziv srednjovjekovnog naselja "Sveti Ilija" (u spisima Papinske desetine iz 1333. - 1335. latinska inačica glasi "Sanctus Elyas" ili "Sanctus Helyas).

Mađarska inačica imena

Druga inačica imena je mađarskog podrijetla i javlja se 1353. godine u aktu pečuškog kaptola, a glasi "Zenthelye", tj. "Szentillye". Hrvatski oblik "Sveti Ilija" nije zabilježen nigdje, a posljednja inačica "Ilinci" javlja se u osmansko doba (1526. - 1699.).

Specifičnost Vinkovaca su čak petorica patrona (zaštitnika)

1. Sv. Euzebije - prvi poznati biskup Cibala iz 3. stoljeća

2. Sv. Polion - lektor cibalitanski, mučen 303./304. (spomendan 29.05.)

3. Sv. Vinko mučenik iz Zaragoze - spomendan 22.01., a štovanje mu počinje početkom 18. stoljeća nakon oslobođenja od Turaka jer je stara crkva bila zarasla u gustu lozu, a Vinkovci inače nemaju neku veliku vinogradarski tradiciju

4. Sv. Ivan Nepomuk (Češka, 14. stoljeće) - "Velika crkva" izgrađena 1777. prvotno mu je bila posvećena do 1972. godine, a spomendan mu je 16. svibnja

5. Sv. Ilija - crkva na Meraji posvećena mu je od kraja 11. ili početka 12. stoljeća (spomednan 20.07.). Postoji i Sv. Ilija iz Enne na Siciliji (9./10. stoljeće).

Sveti Ilija prorok nebeski zaštitnik grada Metkovića.

Sveti Ilija prorok nebeski je zaštitnik grada Metkovića. Njegov blagdan (Ilindan) slavi se 20. srpnja, a toga se dana ujedno obilježava i Dan grada Metkovića. Središnje vjerske i kulturne manifestacije tradicionalno se održavaju u Crkvi sv. Ilije na predjelu Predolac.

Crkva sv. Ilije katolička župna crkva u starom dijelu Metkovića, na lijevoj strani rijeke Neretve, na padinama brežuljka Predolac.