TINTORETTO, OLTARNA PALA „GOSPA S DJETETOM I SVECIMA”, ~1561., DOMINIKANSKI SAMOSTAN, BOL NA BRAČU

Stjepan Hrvat

31. kol

3 min čitanja

Updated: 1. ruj

31.08.2026. Sacra Croatica

U Dominikanskom samostanu sv. Marije Milosne u Bolu na Braču nalazi se jedno od najvrjednijih umjetničkih djela na hrvatskim otocima – oltarna pala „Gospa s Djetetom i svecima” (često nazivana i Madonna s Djetetom i svecima). Izrađena je oko 1561. godine, a pripisuje se slavnom mletačkom slikaru kasne renesanse i manirizma Jacopu Tintorettu (ili njegovoj radionici).

Glavni oltar crkve sv. Marije Milosne u sklopu Dominikanskog samostana

sa slikom Jacopa Tintoretta: "Gospa s djetetom i svecima"e

Foto: Sacra Croatica

Ključne informacije o djelu i lokaciji:

Naziv djela: Gospa s Djetetom i svecima (Madonna and Child with Saints).
Autor: Jacopo Tintoretto (Jacopo Robusti) (uz sudjelovanje radionice).
Godina nastanka: Oko 1561. godine.
Lokacija: Slika krasi glavni oltar crkve unutar Dominikanskog samostana u Bolu, koji je smješten na slikovitom poluotoku Glavica na istočnom rubu mjesta.
Dokaz autentičnosti: Samostanski arhiv i danas čuva originalni povijesni dokument i račun koji detaljno potvrđuju nabavu ove slike iz Venecije, kao i podatak da je majstoru plaćena 270 venecijanskih dukata

Slika dominira svetištem samostanske crkve i predstavlja središnji izložak bogate kulturno-povijesne zbirke ovog samostana utemeljenog još 1475. godine.

Jacopo Tintoretto (Venecija, 1518. – 1594.) je izradio tri djela za naručitelje iz Dalmacije: palu za glavni oltar korčulanske katedrale oko 1550. godine naručuje gradska uprava, palu za glavni oltar crkve dominikanskog samostana u bolu 1561. godine naručuje redovnička zajednica, a sliku za oltar obitelji Hektorović u dominikanskoj crkvi u Starom Gradu na Hvaru nakon 1571. naručuju pjesnikovi nasljednici. Vidi poveznice na dnu ovog članka!

O umjetniku

Tintoretto (pravo ime Jacopo Robusti, u mladosti poznat i kao Jacopo Comin), talijanski slikar (Venecija, između 29. IX. i poč. XI. 1518 – Venecija, 31. V. 1594). Nadimak dobio po zvanju svojega oca bojadisara svile (il tintore).

Najistaknutiji je predstavnik mletačkoga manirizma i preteča baroka. Razvio se pod utjecajem Parisa Bordonea, Parmigianina, Bonifazija de’ Pitati, Tiziana i Andrije Medulića, s kojim je izvodio freske u palači Zeno di Crociferi u Veneciji (1540–45), te Michelangela, osobito njegova načina oblikovanja ljudskoga tijela.

U svojim je djelima spojio blještavi venecijanski kolorizam sa snažnim osjećajem za prostornost i dramatska kompozicijska rješenja, a osobito je uspjelo rješavao problem prostora, poglavito zračnu perspektivu.

Svoja je glavna djela ostvario u Veneciji za crkvene i svjetovne naručitelje. Već u početku samostalnoga djelovanja primijenio je smiona kompozicijska rješenja; u Posljednjoj večeri u crkvi San Marcuolo (1547) snažno dramatsko uzbuđenje postigao je oštrim kontrastima svjetla i sjene. Za Scuola Grande di San Marco naslikao je ciklus o svečevim čudima Sv. Marko oslobađa roba (1548), Našašće tijela sv. Marka (1562), Odnošenje tijela sv. Marka (1562–66), jedno od najznačajnijih dostignuća manirističkoga slikarstva zbog asimetrične kompozicije, osebujne i naglašene dinamike izražene u pokretu likova, ali i po kolorističnim i svjetlosnim kontrastima. U svim odajama bratovštine Scuola Grande di San Rocco između 1564. i 1587. izveo je životno djelo, 56 velikih slika s prizorima iz Staroga i Novoga zavjeta (Mojsije, prizori iz života Marijina te života i muke Kristove s vrhuncem na velikom platnu Raspeće, 1565). Za Duždevu palaču naslikao je, među ostalim, povijesnu kompoziciju Bitka za Zadar (1582), te golemi prikaz Raja (1588., dvorana Velikoga vijeća), koji slovi za najveće platno u povijesti slikarstva.

U smirenijoj maniri radio je manje biblijske kompozicije (Suzana u kupelji, oko 1560), alegorijske i mitološke kompozicije (Filozofi, 1571–72; Bakho i Arijadna, 1587), te veći broj psihološki produbljenih portreta, osobito muškaraca (Autoportret, 1567). Svojim osjećajem za prostornost, dramatska kompozicijska rješenja i fantastičnom rasvjetom utjecao je na mladoga El Greca.