ZBIRKA KOPIJA FRESAKA OD XI. DO XVI. STOLJEĆA - HAZU GLIPOTEKA

24.11.2024. SACRA CROATICA

ZBIRKA KOPIJA FRESAKA OD XI. DO XVI. STOLJEĆA

Slika: HAZU Glipoteka

Vincent iz Kastva: Navještenje. Slika: HAZU Glipoteka

O zbirci

Iz zbirke kopija fresaka od XI. do XVI. st. izložen je tek jedan segment, dio ciklusa iz crkve sv. Marije na Škrilinama (Škrilinah) kod Berma u Istri. U grobljanskoj crkvici sv. Marije na Škrilinah (na Škrilinama) majstor Vincent iz Kastva naslikao je, i potpisao, 1474. godine jedan od najljepših i najvrednijih ciklusa freskoslikarstva na istarskom području. Prizori iz Bogorodičina i Kristova života teku po zidovima gotičke crkvice u dva niza.

Majstor Vincent biblijske motive smješta u tipičan istarski pejzaž s brežuljcima i gradićima (Molitva na Maslinskoj gori), a scenu Poklonstva kraljeva interpretira izrazito svjetovno, slikajući dominantnu dvorsku povorku dama i vitezova u kasnogotičkoj odjeći. Ove kasnogotičke zidne slike karakteristične su za istarsku lokalnu školu druge polovice XV. st., a majstor Vincent iz Kastva njezin je najbolji predstavnik.

Izložene kopije fresaka (slike na platnu) naslikali su poznati slikari: Bruno Bulić, Hajrudin Kujundžić, Eugen Kokot i Željko Hegedušić 50-ih i 70-ih godina XX. st.

Vincent iz Kastva: Sv. Mihovil. Slika: HAZU Glipoteka

O Muzeju - HAZU Glipoteka

HAZU Gliptoteka svojom je namjenom jedinstvena na području Hrvatske. Osnovana je 1937. pod nazivom Gipsoteka s ciljem prezentiranja gipsanih odljeva arhitektonske plastike nepokretnih spomenika hrvatske kulturne baštine. Njezin muzejski fundus je tijekom vremena obogaćen brojnim relevantnim djelima hrvatskoga kiparstva XIX. i XX. stoljeća, pa je s ulaskom Gipsoteke u sastav Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti preimenovana u Gliptoteku. U njezinu muzejskom fundusu danas se nalazi više od 11.000 eksponata.

Gliptoteka (grc. glyptos - izduben i theke - spremnica; u izvornom značenju zbirka gema, a u prosirenom značenju muzej skulpture) smještena je u nekadašnji industrijski objekt kožare, čija je gradnja započela 1864. i postupno se proširivala do najvećega industrijskog pogona u Zagrebu; požar 1926. uništava veći dio pogona, a 1938. kožara prestaje s radom. Osnivač Gipsoteke prof. dr. Antun Bauer inicira njezino preseljenje 1940. u nekadašnji industrijski objekt kožare.

Tijekom Drugoga svjetskog rata u većem dijelu kompleksa bila su različita skladišta, a od 1950. Gliptoteka je sastavni dio Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te se profilira kao muzej skulpture u kojem se može sagledati kiparsko stvaralaštvo od antike do danas. Uz postojeći muzejski kompleks, 2000. godine izveden je i Park skulpture (realizacija akademika Miroslava Begovića). Gliptoteka danas raspolaže prostorom većim od 14.000 m² te čuva i izlaze najveću zbirku skulptura u Hrvatskoj, kako sadrenih odljeva, tako i originalnih djela hrvatskoga kiparstva XIX. i XX. stoljeća.

Muzejski fundus Gliptoteke formiran je na temelju donacija, pohrane djela i otkupa. HAZU Gliptoteka članica je Međunarodnog komiteta za muzeje ICOM pri UNESCO-u.

Zgrada Gliptoteke HAZU u Medvedgradskoj 2 u Zagrebu. Slika: Roberta F.

Izvori:

1. Gliptoteka HAZU - Hrvatska enciklopedija

2. Gliptoteka • Zbirke

3. Gliptoteka • O muzeju