ZBRIKA U ZBIRCI - SAKRALNO SLIKARSTVO - MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT (MUO), ZAGREB

Stjepan Hrvat

23. lis 2024.

3 min čitanja

Updated: 14. kol

21.10.2024. SACRA CROATICA

U Zbirci slikarstva Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) u Zagrebu, cjelina sakralnog slikarstva čini posebnu, iznimno vrijednu podzbirku koja funkcionira gotovo kao "zbirka u zbirci". Ova cjelina sustavno prikazuje razvoj religijskog slikarstva i ulogu crkvenih redova u kulturnoj povijesti Hrvatske.

Video: #LittleArtTalks - Jasminka Podgorski

📣Little Art Talks 📣 O tehnikama i tehnologijama načina rada starih majstora u današnjem #LittleArtTalks saznajte kako su radili stari majstori te specifične tehnike po kojima ih danas možemo prepoznati? Ove, kao i ostale pojedinosti otkriva mr. art. Jasminka Podgorski, konzervatorica-restauratorica savjetnica iz MUO. Izložba "Stari majstori iz zbirki Muzeja za umjetnost i obrt – slikarstvo, grafika i kiparstvo" bila je otvorena u Narodnoj galeriji u Ljubljani sve do 9. veljače 2025. Glazba: Bensound Music Produkcija: Muzej za umjetnost i obrt, siječanj 2025. Izvor: MUO

Ključne značajke i povijesni kontekst

Dominacija pavlinskih slikara: U dionici stalnog postava posvećenoj sakralnoj umjetnosti najzastupljenija su djela pavlinskih majstora iz 18. stoljeća.
Podrijetlo umjetnina: Najveći dio građe potječe iz dvorca Veternica, ali i iz brojnih drugih pavlinskih samostana, crkava te kurija diljem Hrvatske.
Kulturni utjecaj: Zbirka svjedoči o pet stoljeća kontinuirane prisutnosti pavlina koji su bili pokretači umjetničkog, obrazovnog i kulturnog života izvan samostanskih zidina.
Stilska tradicija: Slikarstvo ove zbirke razvilo se na čvrsto definiranim tradicijama europskog baroka, kombinirajući lokalni izričaj s utjecajima velikih europskih centara.
Vrijedni primjeri ikona: Uz zapadnoeuropsku tradiciju, važan segment zbirke čine i povijesno vrijedni primjerci ikona.

Istaknuti autori i djela

Unutar šireg konteksta starih majstora i sakralnih tema u Zbirci slikarstva MUO izdvajaju se:

Valentin J. Metzinger: Autor čija djela spajaju elemente rimskog baroka s kraja 17. stoljeća i internacionalnog manirizma, a često je radio za crkve i plemstvo u Hrvatskoj i Sloveniji.
Stari europski majstori: Uz domaće autore, zbirka je bogata djelima talijanskih (poput onih iz kruga Carpaccia i Vivarinija) te nizozemskih i austrijskih majstora religiozne tematike.

Napomena: Povijesna zgrada MUO na Trgu Republike Hrvatske trenutačno prolazi kroz cjelovitu konstruktivnu i energetsku obnovu. Muzej privremeno provodi svoje izložbene aktivnosti u novootvorenom prostoru MUO Galerija u Ilici 163a te kroz gostujuće izložbe u drugim hrvatskim muzejima.

Opširnije

U dionici stalnog postava posvećenoj sakralnoj umjetnosti prevladavaju djela pavlinskih slikara 18. stoljeća, najvećim dijelom iz Veternice, ali i iz ostalih pavlinskih samostana, crkava i kurija u Hrvatskoj. Pet stoljeća kontinuirane prisutnosti pavlina ostavilo je dubokog traga u Hrvatskoj; pavlinski samostani bili su središta intenzivne umjetničke, kulturne i obrazovne djelatnosti, koja se širila daleko izvan zidina samostana. Sudeći prema stilskim i ikonografskim značajkama, pavlinsko slikarstvo razvilo se na dobro definiranoj slikarskoj tradiciji koju su, naravno, barokni pavlinski slikari prilagodili duhu svoga vremena.

Veliki dio slika koje potječu iz pavlinskog kruga uglavnom su djela nepoznatih majstora poput izloženih oslikanih krila oltara iz crkve u Veternici s prikazima sv. Cecilije i kralja Davida s harfom, te serije od dvanaest ulja na platnu s poprsjima apostola koja potječu iz samostana u Olomoucu u Moravskoj, a nastala su u prvoj polovini 18. stoljeća. Kvalitetom se svakako ističu slike Poklonstvo pastira i Poklonstvo kraljeva iz župne crkve sv. Tri Kralja u Karlovcu, djela Gabriela Tallera, voditelja pavlinske slikarske radionice u Kamenskom.

Tijekom 18. stoljeća najznačajniji slikari, voditelji pavlinske radionice su Franjo Bobić (? – ?) iz Brežica i Ivan Krstitelj Ranger (Götens, Tirol, 1700. – Lepoglava, 1753.), koji je djelatnost u Hrvatskoj započeo najvjerojatnije već 1726. u sv. Mariji Koruškoj.

I nakon ukidanja reda 1786. godine bivši pavlini slikari još neko vrijeme oslikavaju sakralne objekte diljem Hrvatske, no početkom 19. stoljeća s barokom zajedno nestaje i fenomen pavlinskog slikarstva kao prepoznatljive stilsko-morfološki definirane grupacije unutar hrvatskog baroknog slikarstva.

Nažalost, po ukidanju reda najveći je dio umjetničkih djela i dragocjenosti koje su se čuvale u samostanima raznesen i uništen, te je do današnjih dana sačuvan i dostupan samo vrlo mali dio te velike i iznimno vrijedne umjetničke produkcije. Unatoč tomu, sačuvana djela spomenutih majstora Bobića, Rangera i Tallera svjedoče o visokim dosezima ostvarenja pavlinskih slikara te o fenomenu pavlinskog slikarstva kao jednoj od najvrjednijih slikarskih cjelina baroknog razdoblja u Hrvatskoj.

Slika „Bogorodica s Djetetom“ iz 16. stoljeća remek-djelo je hrvatsko-talijanskog slikara Andrije Medulića Schiavonea

Foto: MUO

O muzeju

Muzej za umjetnost i obrt (MUO), osnan u Zagrebu 1880. zalaganjem I. Kršnjavog kao zbirka uzoraka za majstore i obrtnike. Od 1888. smješten u palači koju je projektirao H. Bollé. U stalnom postavu i reprezentativnim tematskim izložbama (Secesija, Bidermajer) izloženi su predmeti umjetnosti (hrv. i eur. slikarstva i grafike XV–XX. st., got. i barokne skulpture, fotografije) i svakodnevne uporabe (keramika, staklo, satovi, porculan, namještaj, glazbala, tkanine, odjeća i dr.) od kasnog sr. vijeka do današnjih dana; ukupno o. 60 000 predmeta.