ŽUPNA CRKVA SV. MIHOVILA ARKANĐELA, OMIŠ, OD 13. ST.

Stjepan Hrvat
31. srp
2 min čitanja

31.07.2026. SACRA CROATICA

Župna crkva sv. Mihovila spoj je gotičkih, renesansnih i baroknih stilskih elemenata. Građena je uglavnom tijekom prve polovice 17. stoljeća, a njezino bogato ukrašeno pročelje i zvonik dominiraju vizurom stare gradske jezgre Omiša.

Crkva Svetog Mihovila Arkanđela nalazi se u samom srcu staroga grada. Prvi put u povijesnim vrelima, do sada poznatima, spominje se u ugovoru koji je sklopljen na trgu ispred nje 10. siječnja 1282. godine. Ona je sigurno sagrađena prije te godine, da li više desetljeća ili možda više stoljeća, za sada se može samo nagađati.

Crkva župe Sv. Mihovila Arkanđela Omiš

Slika: Župa Sv. Mihovila Arkanđela Omiš

OPŠIRNIJE

Sljedeći podatak o toj staroj crkvi kao glavnoj ili župnoj crkvi, kojoj su pridružene sve ostale omiške crkve, donosi pismo pape Pija II. od 9. veljače 1461. godine, kojim papa naređuje da se tim crkvama vrate neki oteti posjedi. Godine 1603. u crkvi su bila tri oltara.

Glavni oltar posvećen je sv. Mihovilu. Pokrajni oltari su: Uskrnuća Gospodinova, podignut od bratovštine Presvetog Sakramenta, i oltar Gospe od Ružarja. Zvonik je vjerojatno bio na preslicu. Prema nekim arheološkim nalazima, je stara crkva imala pročelje na glavnoj ulici. Crkva je bila premalena za Omiš i već 1604. godine započela je gradnja veće, današnje crkve od fino klesanog kamena s lijepim portalom i pokrajnim vratima.

U crkvi nalazimo elemente gotičkog, renesansnog i baroknog stila. Svod je gotički. Na pročelju je grb Omiša sa žezlom i križem i kamena gotička rozeta s renesansnim motivima. Crkva je duga je 23,50, široka 15 i visoka 7,50 metara. Crkvu je posvetio nadbiskup Sforza Ponzoni 17. lipnja 1627. godine i tom je prigodom naredio da se u svetištu podignu korska sjedala za svećenike i niže klerike. Zvonik je podignut 1724. godine. Glavni oltar u svetištu posvećen je Presvetom Sakramentu, ispred kojega je za župnikovanja don Joze Jurića 1970. godine postavljen drveni oltar prema puku. U crkvi je nekada bilo šest pokrajnih oltara, koje su uzdržavale bratovštine.

Od pokrajnih oltara ostali su iz prve četvrtine 17. stoljeća oltari sv. Križa, i sv. Ivana Nepomuka (poslije tako nazvan), a oltari Gospe i sv. Mihovila djelo su kipara Ivana Rendića, dovršeni 1897. godine. Tom se prigodom radilo i na obnovi cijele crkve. Crkva je obnavljana i za župnikovanja don Danka Vlašića 1960. – 1961., kao i za don Joze Jurića 1970. i don Ljube Bodrožića 1992. godine. Na koru su orgulje iz 1792. godine, rad venecijanskog graditelja Gaetana Moscatellija, koje je župnik Bodrožić 1996. godine dao obnoviti u restauratorskoj radionici Heferer u Zagrebu. Orgulje su 1979. godine od Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu zaštićene kao spomenik kulture.

U omiškoj crkvi nalazi se veći broj umjetničkih djela zaštićenih kao spomenici kulture.

Među njima posebno se ističu dva gotička raspela iz 15. stoljeća. Bojadisano gotičko raspelo na oltaru sv. Križa rad je kanonika Jurja Petrovića.

Povezani članci: