GLAGOLJAČKA BAŠTINA HRVATA
24.07.2026. SACRA CROATICA
Unutrašnjost, crkva sv. Lucije u Jurandvoru, ranoromanička crkva,
sveto mjesto hrvatske nacionalne povijesti i kulture.
Foto: HTZ
Glagoljska baština Hrvata predstavlja jedan od najvažnijih stupova hrvatskoga kulturnog, jezičnog i nacionalnog identiteta. Glagoljica, najstarije slavensko pismo koje je u 9. stoljeću osmislio sv. Ćiril, na hrvatskom je tlu doživjela svoj jedinstveni procvat, preobrazivši se iz oble u karakterističnu uglatu (hrvatsku) glagoljicu te se zadržala u bogatoj liturgijskoj i svjetovnoj upotrebi stoljećima dulje nego kod drugih slavenskih naroda
Bribirski nadpis iz godine 1527.
Nalazio se na predziđu glavne kule bribirskog Starog grada.
Foto: Mirna Lipovac
Prisutnost glagoljske baštine u Hrvata službeno se spominje već u pismu pape Ivana X. iz 925. godine. Iako je pismo stvoreno za potrebe moravske misije, Hrvati su ga prigrlili i razvili vlastitu uglatu formu. Posebnost hrvatskog glagoljaštva leži u činjenici da su hrvatski glagoljaši (katolički svećenici) dobili jedinstvenu povlasticu u zapadnom kršćanskom svijetu: služili su svetu misu na narodnom (hrvatskom crkvenoslavenskom) jeziku iz knjiga pisanih glagoljicom.
Plominski natpis iz 10. ili 11. st.
Foto: www.croatianhistory.net
Najstariji materijalni iskazi glagoljaške kulture na hrvatskom prostoru uklesani su u kamen. Ti spomenici iz 11. i 12. stoljeća dokumentiraju ranu pismenost i prijelazni oblik pisma:
Bašćanska ploča (oko 1100.): „Dragi kamen hrvatske pismenosti“, sadrži kraljevsku darovnicu kralja Zvonimira na hrvatskom jeziku i glagoljici.
Valunska ploča, Plominski natpis i Krčki natpis: Izuzetno važni rani svjedoci glagoljske prisutnosti na otocima i u Istri.
Grdoselski i Supetarski ulomak: Kameni fragmenti koji potvrđuju raširenost pisma u unutrašnjosti Istre.
Tijekom 14. i 15. stoljeća hrvatsko glagoljaštvo proživljava svoje zlatno razdoblje. Iz tog vremena sačuvani su raskošni iluminirani liturgijski kodeksi, ali i važni pravni te književni tekstovi:
Hrvojev misal (1404.): Najljepši i najbogatije iluminirani hrvatski glagoljski rukopis pisan za hercega Hrvoja Vukčića Hrvatinića.
Misal kneza Novaka (1368.): Vrhunski ispisan liturgijski tekst koji je poslužio kao predložak za prvu hrvatsku tiskanu knjigu.
Vinodolski zakonik (1288.) i Istarski razvod: Ključni pravni dokumenti pisani kurzivnom glagoljicom (brzopisom), koji svjedoče o upotrebi pisma u svakodnevnom javnom životu.
Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.): Prva hrvatska tiskana knjiga (prvotisak ili inkunabula), otisnuta glagoljicom tek 28 godina nakon Gutenbergova izuma tiska.
Danas je glagoljica prepoznata kao nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske, a njezino očuvanje, istraživanje i promociju predvodi Staroslavenski institut u Zagrebu.
Video: Hrvatska glagoljaška baština i kultura | Tomislav Galović
Autor videa: Projekt Snovi
Izvori:
Komentari