UGLATA ILI HRVATSKA GLAGOLJICA, OD 13. ST.

Stjepan Hrvat
27. srp
2 min čitanja

27.07.2026. SACRA CROATICA

Uglata hrvatska glagoljica (poznata i kao hrvatska glagoljica) je izvorni, autohtoni tip slavenskoga glagoljskog pisma koji se razvio u Hrvatskoj.

Nakon 12. stoljeća glagoljicom su se nastavili služiti samo Hrvati. Prilagodili su je sebi stvorivši tako novi tip glagoljice poznat kao uglata ili hrvatska glagoljica. Uglatom se glagoljicom Hrvati služe sve do danas – govorimo o 11 stoljeća hrvatskoga glagoljaštva. Osim hrvatskoga crkvenoslavenskoga glagoljicom se bilježio i starohrvatski jezik, većinom čakavsko narječje.

UGLATA GLAGOLJICA

OPŠIRNIJE

Uglata hrvatska glagoljica (poznata i kao hrvatska glagoljica) je izvorni, autohtoni tip slavenskoga glagoljskog pisma koji se razvio u Hrvatskoj.

Za razliku od starije oblačne (oblije) glagoljice, koja je bila raširenija kod drugih slavenskih naroda, hrvatsko se glagoljstvo od 13. stoljeća razvija u prepoznatljivom, uglatom obliku.

Zbog svoje jedinstvene estetike i dugogodišnje tradicije korištenja u liturgiji, pravu i svakodnevnom životu, uglata glagoljica se smatra jednim od najvažnijih simbola hrvatske kulturne baštine.

Ovaj tip pisma nastao je prilagodbom starijih glagoljskih znakova rukopisu i potrebama hrvatskih pisara i glagoljaša. Iako se najstariji poznati spomenici poput Bašćanske ploče još uvijek nalaze na prijelazu prema uglatom obliku, pravi procvat ovog pisma dogodio se u 13. i 14. stoljeću, ponajviše na području Istre, Hrvatskog primorja, Dalmacije i njezinih otoka.

Uglata glagoljica se, s obzirom na njezinu povijesnu ulogu i razvoj, odlikuje nizom specifičnosti:

Slova i brojke: Svako slovo ima svoje ime (npr. Az, Buki, Vjedje) i u glagoljici se koristi i kao broj. Uglati oblik nastao je bržim pisanjem perom, gdje su se obale linije pretvarale u ravne crte i oštre kutove.
Tiskana baština: Najvažniji povijesni trenutak za uglatu glagoljicu zbio se 1483. godine kada je tiskan prvi hrvatski prvotisak – Misal po zakonu rimskoga dvora, najstarija hrvatska tiskana knjiga.
Kulturna važnost: Glagoljica je kod Hrvata preživjela zahvaljujući svećenicima glagoljašima koji su koristili staroslavenski jezik i glagoljično pismo u crkvenim obredima umjesto latinskog jezika.

Za dublje proučavanje pisma i povijesti glagoljaštva, kao i za digitalno istraživanje rukopisa, posjetite platformu Staroslavenskog instituta ili istražite virtualne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Glagoljica je pismo kojim su Hrvati pisali već u 10./11. st. Ćirilica se za zapisivanje hrvatskoga jezika počinje upotrebljavati u 12., a latinica u 14. st.

Uglata (hrvatska) glagoljica