DUBROVNIK: ZBIRKA SLIKARSTVA KULTURNO-POVIJESNOG MUZEJA, 15. - 20. ST., KNEŽEV DVOR

Stjepan Hrvat
4. pro 2024.
3 min čitanja

Updated: 5. pro 2024.

04.12.2024. SACRA CROATICA

Sv. Vlaho, Lovro Dobričević, 15. St., Zbirka slikarstva, Kulturno - povijesni muzej, Dubrovnik. Slika: DUMUS

ZBIRKA SLIKARSTVA

U Zbirci slikarstva Kulturno-povijesnog muzeja u Dubrovniku nalazi se više od tristo četrdeset djela nastalih od 15. do polovice 20. stoljeća. Među njima posebno mjesto zauzima manja skupina slika nastalih u radionicama istaknutih dalmatinskih i dubrovačkih majstora 15. i 16. stoljeća. Takvo je djelo Bogorodičin poliptih izrađen u radionici Blaža Jurja Trogiranina u duhu kasnoga venecijanskoga trečenta.

U stalnom postavu izložena su i djela Lovre Dobričevića Sv. Vlaho te Mihajla Hamzića Krštenje Kristovo. Školovani u Italiji, po povratku u Dubrovnik obojica otvaraju vlastite radionice stvarajući osebujan stil koji povezuje nove renesansne težnje s načelima kasnogotičkog slikarstva.

Krštenje Kristovo, Mihajlo Hamzić, Dubrovnik, 1508, Ulje na platnu, 141 x 292 cm. Slika: Dumus

Iz istoga su razdoblja djela stranih, mahom talijanskih slikara, poput Parisa Bordonea Venera i Adonis, Vicenza Catene Djevojka i flautist, te poneko djelo srednjoeuropskih slikara.

Najveći dio slika iz 17. i 18. stoljeća nastao je također u Italiji, uz nekoliko iznimaka francuske, njemačke i dubrovačke provenijencije.

U Zbirci se nalazi više od 100 portreta Dubrovčana, istaknutih znanstvenika, pisaca i političara (Ruđer Bošković, Marin Getaldić, Stjepan Gradić, Ivan Gundulić), kojima su autori manje poznati ili anonimni slikari.

Bogorodičin poliptih iz stare crkve sv. Vlaha, Zbirka slikarstva, Kulturno - povijesni muzej. Slika: DUMUS

O MUZEJU

Začetci Muzeja sežu u 1872. godinu, kada je utemeljen Domorodni muzej, koji je u svojem fundusu imao i manju skupinu umjetnina kulturno-povijesnoga obilježja. Sustavnije skupljanje građe započelo je nakon Drugoga svjetskog rata zalaganjem kustosa i prvoga voditelja Kulturno-povijesnog odjela dr. sc. Boža Glavića, zaslužnoga za smještanje zbirke u Knežev dvor i njezin prvi ambijentalni postav, koji je otvoren za javnost 1950. Tijekom vremena zbirka je prerasla u zasebni odjel Dubrovačkog muzeja, a potom u Kulturno–povijesni muzej kao sastavnicu Dubrovačkih muzeja.

Fundus Muzeja čini građa izrazite kulturno-povijesne i umjetničke vrijednosti, s oko dvadeset tisuća predmeta nastalih u vremenskom rasponu od sredine 14. do početka 20. stoljeća. Sistematizirana je u petnaest zbirka: slikarstva, grafike, namještaja, tekstila, keramike, metala, ikona, stakla, fotografija i fotomaterijala, varia, dokumenata, razglednica, Iva Vojnovića, staroga oružja i numizmatike.

Stalni postav smješten u Kneževu dvoru, dijelom je ambijentalno riješen i prezentira umjetničku i povijesnu baštinu ponajviše posljednjega razdoblja Dubrovačke Republike. Ujedno dočarava autentičan prostor povijesnoga događanja predstavljajući državne kancelarije, sudnicu i zatvore u prizemlju, te kapelicu, reprezentativne salone i knežev stan s radnom sobom, središnjim prostorom i spavaćom sobom na katu.

Izložbe - Dubrovački novac, medalje, pečatnjaci, grbovi i mjere, Oružana, Zlatarstvo u Dubrovniku i Inventar državne ljekarne ''Domus Christi'' – koje su predstavljene u prostorima polukata, upotpunjuju tematske odrednice stalnoga postava.

KNEŽEV DVOR

Knežev dvor bio je sjedište vlade i stan kneza Dubrovačke Republike. Ova gotičko–renesansna palača podignuta je u prvoj polovici 15. stoljeća na ostatcima srednjovjekovne utvrde castelluma. Izgrađena je prema projektu napuljskoga graditelja Onofrija di Giordana della Cave, kao dvokatnica s četiri krila, ugaonim kulama, unutrašnjim dvorištem i trijemom na pročelju. Tijekom stoljeća zgrada Dvora doživjela je nekoliko jakih oštećenja od eksplozija baruta i potresâ, a najviše je stradala u katastrofalnom potresu 1667. godine. Brojni popravci i obnove unosili su nove stilove, ali su uvijek nastojali zadržati osnovne karakteristike Onofrijeva projekta. Današnji je Knežev dvor jednokatnica s trijemom i atrijem, u kojoj je gotičko–renesansna forma skladno povezana s baroknim intervencijama.

GALERIJA SLIKA: KULTURNO-POVIJESNI MUZEJ, KNEŽEV DVOR, DUBROVNIK