STAROKRŠĆANSKA ZBIRKA U ARHEOLOŠKOM MUZEJU U SPLITU
- Stjepan Hrvat

- 12. tra
- 3 min čitanja
Updated: 13. tra
17.10.2024. SACRA CROATICA
GALERIJA SLIKA
Slike: Stjepan Hrvat, SACRA CROATICA
Starokršćanska zbirka u Arheološkom muzeju u Splitu posebice je značajna! U njoj se ističu sarkofag s prikazom prijelaza Izraelaca preko Crvenog mora, glasoviti sarkofag Dobrog pastira, pronađen na Manastirinama, odakle potječe i ulomak nadgrobne ploče kršćanskog mučenika Domnija. Među kronološki najmlađim izlošcima u lapidariju ističe se srednjovjekovni sarkofag nadbiskupa Ivana iz 10. st., koji je pronađen u jugoistočnom dijelu Dioklecijanove palače.
Arheološki lokalitet Salona
Salona je najznačajniji antički grad na teritoriju Hrvatske, na mjestu današnjeg Solina. Ona je, ujedno, jedan od najvažnijih urbanih kompleksa u Europi za proučavanje ranog kršćanstva.
Salona je prvotno bila obalno uporište i luka ilirskih Delmata. U 1. st. pr. Krista zauzimaju je Rimljani. Cezar promiče grad u koloniju pod nazivom Colonia Martia Julia Salona, glavni grad rimske provincije Dalmacije. Salona se razvijala iz manjeg početnog središta utvrđenog zidinama i širila se prema istoku i zapadu stvarajući izduženi oblik zbog kojega je rimski pisac Lukan naziva "longae Salonae".
Nagli razvoj grada u vrijeme Augusta i tijekom cijeloga prvog stoljeća pratila je gradnja javnih objekata. Monumentalna istočna gradska vrata (Porta Cesarea) datiraju iz Augustova vremena. Važni su gradski sadržaji forum, hramovi, teatar, terme i amfiteatar, koji je mogao primiti oko 19 000 gledatelja. U Saloni je otkriven i veći broj privatnih i javnih termi, a najbolje su očuvane Velike gradske terme s kraja 2. st. u istočnom dijelu grada.
Najvažniji ranokršćanski lokaliteti u Saloni su: katedralni kompleks i tri velika groblja, Manastirine, Marusinac i Kapljuč. Katedralni kompleks se razvio na mjestu ranijih javnih termi. Dio kompleksa su i tzv. "dvojne bazilike" tj. dvije trobrodne longitudinalne bazilike jedna uz drugu, s baptisterijem i nizom kultnih prostorija. Sjeverna bazilika koja je bila posvećena Kristu, a poslije i Mariji, imala je kongregacijsku funkciju, dok je južna kao memorijalna crkva bila posvećena lokalnim zaštitnicima.
U doba bizantske vlasti u 6. st. na mjestu južne "dvostruke" bazilike nastaje crkva s tlocrtom u obliku grčkog križa, a krstionica dobiva oblik monumentalne osmerokutne građevine. Sredinom 7. st. Salona ne odolijeva napadima Avara i Slavena. Na rubovima antičkoga grada u ranom se srednjem vijeku rađa hrvatski Solin - jedno od najpoznatijih središta srednjovjekovne hrvatske države.
Tusculum
Tusculum je područna zgrada Arheološkog muzeja sagrađena 1898. g. u Solinu pokraj ostataka starokršćanske bazilike na Manastirinama. Gradnju je naručio don Frane Bulić za potrebe arheologa i njihova istraživačkog rada. Fasada je ukrašena brojnim spolijama: kapitelima, natpisima i skulpturama, manjim dijelom iz Salone, a većim dijelom sa starog zvonika splitske katedrale.
U prizemlju je 1984. g. uređena spomen-soba don Frane Bulića s autentičnim namještajem iz Bulićeva vremena. U vitrinama su njegovi osobni predmeti, a na zidu fotografije vezane za Bulićev rad. Godine 2008. memorijalna soba je, vraćanjem oslika koje je izradio dominikanac Vicko Draganja prema Bulićevoj želji u pompejanskom stilu i sa starokršćanskim motivima, te otvaranjem vrata i prozora, uređena primjerenije duhu u kojem je nastala, a osuvremenjen je i njezin muzejski postav. Na južnoj strani zgrade je vrt s uređenom šetnicom od kamenih stupova ukrašenih stilski različitim kapitelima koji potječu iz Salone. Danas su u toj zgradi smještene prostorije kustosa, priručna biblioteka, dio radionice (crtačko-arhitektonski odjel) i čuvaonica spomenika.
O MUZEJU
Arheološki muzej u Splitu, najstariji muzej u Hrvatskoj, osnovan je 1820. g. Poticaj za njegov osnutak bio je dolazak cara Franje I. u Dalmaciju 1818. g., kada je posjetio Split i solinske spomenike kulture.Važnu ulogu u povijesti muzeja imao je don Frane Bulić (1846. - 1934.), katolički svećenik, arheolog, povjesničar i konzervator te ravnatelj Muzeja od 1884. do 1926. g. On je zaslužan za gradnju sadašnje muzejske zgrade, podignute 1914. g. prema nacrtima bečkih arhitekata Augusta Kirsteina i Friedricha Ohmana.Arhitektonski kompleks sastoji se od glavne zgrade s izložbenom dvoranom u prizemlju te knjižnicom i radnim kabinetima na katu, lapidarija i uređenog vrta. Muzej provodi redovita arheološka istraživanja na dva lokaliteta, Saloni i Isi (Issa), te posjeduje područnu zgradu u Solinu - Tusculum, i Arheološku zbirku Issa u Visu.
Fundus Muzeja obuhvaća oko 150 000 arheoloških predmeta (iz prapovijesti, iz doba grčke kolonizacije Jadrana, rimskoga, starokršćanskog razdoblja te iz ranoga srednjeg vijeka i razdoblja hrvatskih narodnih vladara). Brojna je i zbirka antičkoga i srednjovjekovnog novca (više od 70 000 primjeraka), te epigrafička zbirka u kojoj najveći broj pripada latinskim natpisima.
Muzej posjeduje bogat bibliotečni i arhivski fond. Od 1878. g. izdaje specijalizirani časopis Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku.
















Komentari