ZBIRKA SADRENIH ODLJEVA STEĆAKA - HAZU GLIPOTEKA

24.11.2024. SACRA CROATICA

ZBIRKA SADRENIH ODLJEVA STEĆAKA - HAZU GLIPOTEKA

Slika: HAZU Glipoteka

O zbirci

U stalnom postavu Zbirke sadrenih odljeva stećaka izloženo je 29 eksponata nastalih u razdoblju od XIII. do XVI. st. Stećci su jedinstveni nadgrobni spomenici monolitnoga karaktera nastali u srednjem vijeku, uglavnom na tlu Bosne i Hercegovine, Hrvatske (u Dalmaciji, Slavoniji, Dalmatinskoj zagori i Lici), Crne Gore i Srbije.

Križ s likom srednjovjekovnog viteza, Radimlja kraj Stoca, BiH, Slika: HAZU Glipoteka

Stećak pokriva pokojnikov grob te vrši funkciju grobnoga kamena, a ne kamene rake kao što je rimski sarkofag. Razlikuju se oblikom, veličinom i načinom ukrašavanja. Osnovni oblici su tumba, sarkofag, ploča, obelisk i križ. Ukrašavani su ornamentalnim i figuralnim ukrasima, a natpisi su pisani bosančicom i govore o pokojniku. Oblikovali su ih pučki stvaraoci, koji su romaničkim i gotičkim stilskim elementima dali svoj autohtoni pečat.

Većina izloženih stećaka potječe je iz jedne od najvećih i najbogatijih nekropola - Radimlja kraj Stoca u Bosni i Hercegovini.

Sljemenjak (stećak Kulina Bana), Donja Zgošća kraj Visokog, BiH, Slika: HAZU Glipoteka

O Muzeju - HAZU Glipoteka

HAZU Gliptoteka svojom je namjenom jedinstvena na području Hrvatske. Osnovana je 1937. pod nazivom Gipsoteka s ciljem prezentiranja gipsanih odljeva arhitektonske plastike nepokretnih spomenika hrvatske kulturne baštine. Njezin muzejski fundus je tijekom vremena obogaćen brojnim relevantnim djelima hrvatskoga kiparstva XIX. i XX. stoljeća, pa je s ulaskom Gipsoteke u sastav Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti preimenovana u Gliptoteku. U njezinu muzejskom fundusu danas se nalazi više od 11.000 eksponata.

Gliptoteka (grc. glyptos - izduben i theke - spremnica; u izvornom značenju zbirka gema, a u prosirenom značenju muzej skulpture) smještena je u nekadašnji industrijski objekt kožare, čija je gradnja započela 1864. i postupno se proširivala do najvećega industrijskog pogona u Zagrebu; požar 1926. uništava veći dio pogona, a 1938. kožara prestaje s radom. Osnivač Gipsoteke prof. dr. Antun Bauer inicira njezino preseljenje 1940. u nekadašnji industrijski objekt kožare.

Tijekom Drugoga svjetskog rata u većem dijelu kompleksa bila su različita skladišta, a od 1950. Gliptoteka je sastavni dio Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te se profilira kao muzej skulpture u kojem se može sagledati kiparsko stvaralaštvo od antike do danas. Uz postojeći muzejski kompleks, 2000. godine izveden je i Park skulpture (realizacija akademika Miroslava Begovića). Gliptoteka danas raspolaže prostorom većim od 14.000 m² te čuva i izlaze najveću zbirku skulptura u Hrvatskoj, kako sadrenih odljeva, tako i originalnih djela hrvatskoga kiparstva XIX. i XX. stoljeća.

Muzejski fundus Gliptoteke formiran je na temelju donacija, pohrane djela i otkupa. HAZU Gliptoteka članica je Međunarodnog komiteta za muzeje ICOM pri UNESCO-u.

Zgrada Gliptoteke HAZU u Medvedgradskoj 2 u Zagrebu. Slika: Roberta F.

Izvori:

1. Gliptoteka HAZU - Hrvatska enciklopedija

2. Gliptoteka • Zbirke

3. Gliptoteka • O muzeju