ZADAR: "ZLATO I SREBRO GRADA ZADRA", NAJVEĆA STALNA IZLOŽBA SAKRALNOG SREBRA I ZLATA U EUROPI

Stjepan Hrvat
2. ruj 2024.
3 min čitanja

Updated: 8. ruj 2024.

SACRA CROATICA. 01.09.2024, Stjepan Hrvat

STALNA IZLOŽBA CRKVENE UMJETNOST (SICU) U ZADRU.

STALNA IZLOŽBA CRKVENE UMJETNOSTI (SICU) NAJCJELOVITIJI JE I NAJREPREZENTATIVNIJI PRIKAZ DOSEGA CRKVENE UMJETNOSTI U HRVATSKOJ.

NAJVEĆA STALNA IZLOŽBA SAKRALNOG SREBRA I ZLATA U EUROPI.

U građevnom sklopu crkve Sv. Marije odnosno njezinog samostana, čiji su objekti tijekom drugog svjetskog rata bili teško oštećeni, 1972. godine formiran je reprezentativni postav - Stalna izložba crkvene umjetnosti, i jedna od najvrijednijih izložbi u Hrvatskoj, popularno nazvana “Zlato i srebro Zadra”. Izložbu je 1951. inicirao hrvatski pisac Miroslav Krleža koji je napisao i jedan od svojih najboljih eseja u kojem veliča zadarsko zlato. Hrvatski književnik Tomislav Marijan Bilosnić o 50. godišnjici SICU objavio je knjigu feljtona "Sjaj zadarskoga zlata" (Zadar, 2007.).

Muzej se nalazi u obnovljenoj samostanskoj zgradi u građevnom sklopu povijesnog samostana benediktinki sv. Marije u Zadru (utemeljenog u 11. st.), razorenome u Drugome svjetskom ratu, i to upravo namjestu gdje su benediktinke sačuvale neprocjenjivo blago od ratnog razaranja i od gramzivosti okupatora. Otvoren je 1976. g. kao jedan od kapitalnih kulturnih objekata sagrađenih u Hrvatskoj u tom razdoblju.

Na oko 1200 m2 prostora u 8 suvremeno opremljenih dvorana bliješti zadarsko zlato i srebro uz rekonstruiranu unutrašnjost starohrvatske crkvice Sv. Nediljice iz 11.st., rukopise, skulpture, vezove, tapiseriju, reljefe itd. kao dokaz bogate prošlosti Zadra od 8. – 18.st. koji je naročito u srednjem vijeku bio vrlo važno kulturno središte. U relikvijare i kaleže, skulpture, slike i vezove utkane su radosti i nade, strpljenje, patnja i vjera burnih razdoblja prošlosti ovog kraja.

Ovo neprocjenjeno blago su kako tijekom stoljeća tako i u Domovinskom ratu sačuvale sestre benediktinke, a neki vrijedni izlošci (čipka, crkveni tekstil vezen zlatnim nitima) su djelo njihovih ruku. Osobita dragocjenost, draž i važnost izložbenih predmeta je u tome što su oni velikim dijelom rad domaćih poznatih i nepoznatih majstora ili su čvrsto povezani uz Zadar i zadarsko područje.

Ugljanski triptih, 14 st., Nepoznati autor; Slika: Živko Bačić

Izložba obuhvaća sakralne umjetnine i predmete umjetničkog obrta iz crkve i samostana benediktinki, riznice zadarske katedra-le, crkve sv. Šimuna, župnih crkava na području Zadarske nadbi-skupije te određeni broj kipova i slika u vlasništvu Narodnogmu-zeja u Zadru.

Na prvomsu katu slike, kipovi, drvorezbarska djela, zlatarski rado-vi i tekstil iz razdoblja romanike i gotike. Najstariji su predmeti pektoral (križ što ga oko vrata nose crkveni dostojanstvenici), vjerojatno iz 8. st., i dva relikvijara - sv. Jakova i sv. Aroncija - s imenima darovatelja te djela zadarskog zlatarstva iz 11. st. Brojni ophodni križevi, ciboriji (posude u kojima se čuvaju posvećene hostije) i kaleži s karakterističnim gotičkim ukrasima većinom su iz župnih crkava Zadarske nadbiskupije i velikim su dijelom rad domaćih zlatara. Vrijedni su radovi zadarskih zlatara i brojni gotički relikvijari iz 14. i 15. st., u obliku škrinjica, ruku i bista svetaca.

GOTIKA, Gospa benediktinki, oko 1300., Zadar, Slika: Wikipedia

Posebnu grupu predmeta čine darovi ugarsko-hrvatske i poljske kraljice Elizabete Kotromanić: kalež s anžuvinskim grbovima, kruna i diovezenogvela iz druge polovice 14. st. Ikona Gospe benediktinki i sv. Petra te Ugljanski triptih, djela su nepoznatoga, vjerojatno zadarskog slikara s početka 14. st.

Od slika iz razdoblja gotike izložena su djela P. Veneziana, M. Ivanova de Canalija, B. Jurjeva Trogiranina, I. Petrova iz Milana i D. Vučkovića.